Za još brže i uspješnije spašavanje potreban helikopter

Mladić i djevojka iz Češke stari 27-godina, zatražili su u srijedu navečer pomoć u Centru 112, jer su zalutali na Velebitu. Par nije mogao točno objasniti gdje je pa se po opisu mjesta na kojem su zapeli, a za koji se procijenilo da je Anića kuk, Mosoraški smjer, k njima uputio član HGSS-a u pratnji s jednim rendžerom iz NP Paklenice. Ubrzo su ih locirali i pomogli im da siđu na stazu, a potom i do izlaza iz Nacionalnog parka.
– Bili su iscrpljeni i dehidrirani, a pogotovo djevojka. Zatekli smo ih na opasnoj i vrlo zahtjevnoj penjačkoj lokaciji, no sve je završilo dobro, kaže nam Filip Bach, član Gorske službe spašavanja Stanice Zadar, koji se u srijedu navečer zatekao u dežurstvu. Maksimiljan Babić, pročelnik zadarskog GSS-a ističe kako su i nedavno imali slučaj spašavanja zalutalog stranog para na području Paklenice. Radilo se o gostima jednog zadarskog hostela, Australcu i Francuskinji, koji su krenuli na Paklenicu i onda se putem razdvojili. Mladić je imao karte i dio potrebne opreme, a djevojka samo mobitel putem kojeg je obavijestila Centar 112 da se izgubila.
– Kad smo s njom stupili u kontakt ona nije znala je li na području Male ili Velike Paklenice. Srećom imala je internet pa je preko Google mups-a uspjela otkriti lokaciju i proslijediti nam ju. Brzo smo došli do nje, a onda se ispostavilo da je s njom bio i mladić za kojeg ne zna gdje je. Budući da su odsjeli u istom hostelu, kasnije nam je dojavljeno kako se vratio. Svaka situacija je različita, ali srećom ova je završila bez ozlijeđenih ili žrtava, govori Babić ističući kako su od početka ove godine imali oko 25 potražnih akcija gdje u omjeru 3:1 dominra domicilno stanovništvo.
– Od tog broja, pola se odnosi na travanj i svibanj kad smo tjedno imali jednu do dvije potražne akcije. No špica penjačke sezone tek počinje, a iz godine u godinu potražnja za našim uslugama je sve veća. Posao bi nam puno lakši bio kad bi nam helikopter bio dostupniji. Izvan radnog vremena, blagdanima i vikendom u situacijama kad imamo ozlijeđene s prijelomima gornjih ili donjih eksptremiteta, prosječno je potrebno dva i pol sata da bi stigao helikopter iz Divulja, a toliko i nama treba da sami izvučemo unesrećene, kaže Babić dodajući kako protek vremena kod ozlijeđenih samo povećava mogućnost raznih komplikacija.
Inače, tijekom radnog vremena i kad je riječ o zaista životno ugroženim penjačima, GSS-ovci helikopter dobiju prije, no u redu čekanja su iza onih medicinskih letova u specijaliziranim helikopterima koje financira Ministarstvo zdravlja i protupožarne zaštite.
Zadarski GSS-ovci prošli su tjedan sudjelovali i u potražnim akcijama kada se tražila baka s Alzheimerovom bolesti koja je odlutala iz Dikla, a pronađena je na području Bibinja te u potrazi za nestalim mještaninom Polače, čije je tijelo pronađeno na području Lišana Tinjskih. U oba slučaja angažirala ih je policija koja sve češće i više treba njihove usluge jer su specijalizirani za nepristupačne i slabo pristupačne terene. Uz to, imaju i potražne pse izdresirane upravo za pronalazak nestalih osoba.
– U tijeku su pregovori s policijom i planovi za daljnju suradnju za ovu godinu. Nadamo se dobroj suradnji, a isto tako da ćemo uskoro iznaći rješenje i za helikopter koji bi nam bio od zaista velike pomoći u našem poslu, kaže Babić dodajući kako je nedavno ponovno pretraženo područje gdje je u studenom prošle godine nestao prof. Josip Cindrić iz Bibinja.
– Nažalost, nemamo nikakvih tragova. Naši su članovi s potražnim psima prije nepunih mjesec dana ponovno detaljno pretražili neke lokacije u blizini Libinja gdje držimo da bi moglo biti nekih tragova. Odmah nakon dojave o nestanku, pokrenuli smo zaista veliku akciju. Mogu slobodno reći da je to najveća potražna akcija HGSS-a nakon one kad se na Velebitu srušila Cesna s četvero putnika i potrage za Antonijom Bilić. Koristili smo desetak pasa i ništa, a isti ti psi nedugo potom u Sloveniji su reagirali na 300-400 metara od tijela osobe za kojom se tamo tragalo. No, mi ćemo i dalje ustrajati u ovoj potrazi iako za sada nemamo baš nikakva traga ni materijalnog, a niti onog u smislu što se moglo dogoditi, kaže Babić.