Upitna zdravstvena ispravnost eko-kruha

Ekološki kruh je proizveden iz neprskanih žitarica, pa one sa sobom donose i mikotoksine koji mogu prouzrokovati razne bolesti, upozorava dr. Duška Ćurić sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta
 Kako ćemo, po svemu sudeći, od jeseni plaćati za desetak posto skuplji kruh jer je pekarima, kako se opravdavaju, za tridesetak posto već poskupjelo brašno, opravdano se postavlja i pitanje kakav kruh zapravo jedemo, i je li novac kojeg za njega plaćamo opravdan.
Kruh kojeg u kontroliranim uvjetima proizvode veliki pekarski pogoni, poput PIK-ova, sigurno je zdravstveno ispravan, ono što se proizvodi i prodaje u manjim pekarama je nešto upitnije, dok pod najveći upitnik, kad je zdravstvena ispravnost u pitanju, treba staviti kruh te pekarske proizvode iz ekološke proizvodnje, smatra dr. sc. Duška Ćurić, prodekanica za znanost na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, koja godinama proučava procese u proizvodnji kruha i pekarskih proizvoda.
Prema njenim riječima, konvencionalno proizveden kruh, u pogonima koji imaju svoje tehnologe, zdravstveno je najispravniji kruh, u koji se dodaje četiri puta manje aditiva od dozvoljenog, dok je, kaže, kruh iz malih pekarnica i manje kontroliran. Ekološki je kruh, prema njenom mišljenju, najupitniji jer je proizveden iz neprskanih žitarica, koje sa sobom donose i – mikotoksine.
Moguće alergije
– U proizvodnji žitarica se pesticidi ne dodaju zato što se to tako proizvođaču sviđa, već zato što je to, u umjerenim, i kontorliranim količinama, nužno potrebno. U protivnom, mikroorganizmi na neprskanim žitaricama proizvode mikotoksine, koji mogu prouzrokovati razne bolesti”, napominje prodekanica, zaključujući općenito kako, kad je kruh u pitanju, problem nije u aditivima, o kojima građani ne znaju dovoljno, ili znaju pogrešno, već u prehrambenim navikama. Aditivi nisu štetni ukoliko se koriste u dozvoljenim količinama, kao u slučaju konvencionalno proizvedenog kruha, no što se radi u manje kontroliranim proizvodnjama, ostaje upitno. Do sada nisu objavljena znanstvena istraživanja koja bi ukazala da aditivi koji se koriste u proizvodnji kruha i peciva izazivaju alergijske reakcije ili da su štetni za zdravlje ljudi. Istraživanja pokazuju da količina aditiva veća od propisane, dopuštene, utječe na zdravstvenu ispravnost proizvoda, ali to nije slučaj i kod pekarskih proizvoda, jer se oni u tehnološkom procesu “gube”.
– Naš problem nije u kruhu, već u načinu na koji se općenito hranimo, odnosno u tome što kruh postaje najvažnija namirnica. Ljudi su sve siromašniji, pa se i kruhom sve više nadomješćuju potrebe za ostalom, raznovrsnom hranom, zaključuje prodekanica.
Bijelo brašno “prazno”
U industrijskoj proizvodnji bijelog (sendvič) kruha koristi se pšenično bijelo brašno, kojem su u preradi uklonjena klica i ovojnica zrna, a ostaje samo – škrob. Nestajanjem klice iz brašna brašnu je produžena trajnost, ali je ono na taj način obezvrijeđeno jer gubi hranjive sastojke.
Upravo takvi, rafinirani proizvodi od bijeloga brašna, koji se masovno troše, sadrže manje bjelančevina i esencijalnih aminokiselina, vitamina i minerala, neophodnih za normalno funkcioniranje organizma. Cjelovito zrno žitarice, odnosno integralno brašno, bogat je i kvalitetan izvor biljnih vlakana, koji vežu na sebe otrovne produkte metabolizma, trigliceride, soli žučnih kiselina, kolesterol, kancerogene tvari i slično. U “šumi” savjeta o tome što je zapravo zdravo, kad, čini se, to ni ekološki kruhovi nisu, ne preostaje ništa drugo negoli u vlastitom aranžmanu od kontrolirano “prskanog” integralnog brašna zamijesiti domaći kruh! Sa maloprodajnom cijenom brašna od četiri kune, plus potrošenom kunom u struji, dvije za kvasac i malo tople vode te sol, ukupan trošak, za više od kilogram kruha, ukupno sedam kuna – neprocjenjivo!

Cijene će se morati korigirati

Nakon što je Lidl u utorak objavio kako, unatoč najavama pekara, u svojim trgovinama neće poskupljivati kruh, isto su jučer obznanili i iz Agrokora. Iz Plodina, s druge strane, odgovaraju kako će se oni ponašati onako kako se budu ponašali njihovi dobavljači, a što sami, ti veliki pekari namjeravaju, za sada još ne otkrivaju. U velikim pekarama jučer nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje hoće li najesen poskupjeti kruh, no iz Udruženja pekara i slastičara poručuju kako su im cijene brašna porasle dvaput, za više od 30 posto. Cijene će, kažu, morati korigirati, ne znaju još za koliko no sigurno ne za više od deset psoto. Svako poskupljenje veće od toga značilo bi im, kažu, i manji promet te gubljenje tržišta.