Priča o čudesnom svijetu iseljenika

Uređujući ovu knjigu upoznala sam čudesni svijet iseljenika. Vanda je, otišavši iz svoje domovine u gimnazijskoj dobi, proživjela sve traume hrvatskog iseljeništva. Njezin odlazak iz domovine uvjetovao je događaj iz njezine najranije životne dobi, događaj u kojem Vanda nije sudjelovala i za koji nije bila kriva, kazala je Vesna Kukavica

U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar u četvrtak je predstavljena knjiga “Dnevnik iz tuđine” autorice Vande Boras Podravac. Knjigu su, nakon uobičajene pozdravne riječi ravnatelja mr. sc. Ivana Pehara, zadarskoj publici predstavili Vesna Kukavica, urednica knjige, Ljerka Galić koja je čitala ulomke, te sama autorica.
Knjiga “Dnevnik iz tuđine”, autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantkinje 20. stoljeća Vande Boras Podravac, rođene 1930. godine u Senju, dojmljiva je priča o stradanjima hrvatskoga naroda i prilagodbi životu u novim sredinama od Buenos Airesa do Canberre.
Rastanak s najmilijima 1954. godine, život u progonstvu, roditeljstvo daleko od zavičaja, borba za etnička prava Hrvata u domicilnim multietničkim društvima svijeta 60-ih i 70-ih godina, sudjelovanje hrvatskoga iseljeništva u ostvarenju sna o neovisnosti Hrvatske 90-ih, prvi posjet oslobođenoj domovini nakon 38 godina progonstva, tek su neke teme zabilježene u “Dnevniku iz tuđine” ove hrabre majke četvero djece. Autorica, sociologinja i aktivistica civilnih udruga hrvatske zajednice u Australiji, nastoji postići dokumentarističku uvjerljivost emigrantskih pustolovina koje su iza ‘željezne zavjese’ ostavljale jedan nepravedan svijet, a uvodile nju i njezinu obitelj u svijet novih izazova na drugim meridijanima, s nizom drukčijih prepreka poput jezičnih barijera ili pak kulturoloških razlika u stilu života. Autorica nastoji svojim radnim angažmanom, i uključivanjem supruga i djece u institucije nove sredine, postići nužnu adaptaciju i bijeg iz iracionalnih i traumatiziranih izbjegličkih stanja u koordinate stvarnosti, što joj srećom i uspijeva. Za svoj rad Vanda Boras Podravac primila je visoko odlikovanje “The Medal of the Order of Australia” koje dodjeljuje kraljica Elizabeta II.
– Uređujući ovu knjigu upoznala sam čudesni svijet iseljenika. Vanda je, otišavši iz svoje domovine u gimnazijskoj dobi, proživjela sve traume hrvatskog iseljeništva. Njezin odlazak iz domovine uvjetovao je događaj iz njezine najranije životne dobi, događaj u kojem Vanda nije sudjelovala i za koji nije bila kriva. Naime, u dobi od sedam godina Vanda je kao i njezin otac svjedočila masakru djevojki i mladića, pripadnika Hrvatskog sokola od strane jugoslavenskih žandara. Taj masakr iz 9. svibnja 1937. godine u našoj je povijesti poznat kao Senjske žrtve. Zbog toga što je bio očevidac nemilog događaja, Vandin je otac bio proganjan poput Jozefa K, a Vanda devet godina kasnije u jednoj drugoj državi biva izbačena iz gimnazije. Zahvaljujući poznanstvu s Ljubicom Horvat Vanda dolazi do vize i odlazi u slobodni, demokratski svijet. U Argentini upoznaje svog supruga, također hrvatskog emigranta, a njih dvoje preselivši se u Australiju i povezavši se s drugim hrvatskim iseljenicima započinju demokratsku borbu kojom svijetu žele skrenuti pozornost na pravo hrvatskog naroda na samoodređenje, kazala je, između ostalog, predstavljajući knjigu “Dnevnik iz tuđine”, Vesna Kukavica.