Epicentar potresa u Vrsima

U srijedu u 22 sata i 7 minuta seizmografi Seizmološke službe Hrvatske zabilježili su umjeren potres s epicentrom 13 km sjeverno od Zadra. Magnituda potresa iznosila je 3.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru je bio IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio na širem području Zadra. Epicentar je bio u akvatoriju oko Vrsi čiji su žitelji najjače osjetili podrhtavanje tla.
– Za sad nismo zabilježili nikakve štete. Ja sam sinoć obišao cijelo mjesto i jedino što mogu reći je da se osjetio malo veći tutanj i buka. Tek u nekoliko objekata zatresli su se vrata i prozori, rekao je Šime Božić, komunalni redar Općine Vrsi.
Zadarska regija je trusno područje, ali kako kaže jedan od najvećih europskih stručnjaka za potrese prof. dr. Marinko Oluić, nema razloga za veliku zabrinutost.
– Zadarsko područje je zaista trusno područje na kojem možemo očekivati potrese jakosti oko 5 Richtera. Najčešće se, i to vrlo učestalo, događaju potresi magnitude između 2,5 i 4 Richtera. Danas jedva da se netko sjeća da je ljetos okolicu Novigrada zatresao potres jačine 3 Richtera. Zadarsko područje najčešće “tresu” potresi jačine od 1 do 1,5 Richtera koji se praktički ne osjećaju. Ako gledamo statistiku bilježenja potresa unazad nekoliko stoljeća, najteži potresi koji bi pogodili Zadar i njegov kraj izazvali bi štetu samo na starim ili nedovoljno dobro izgrađenim objektima. Potresi te jačine mogu dovesti do oštećenja oko jedne trećine svih objekata. Urušavali bi se krovovi kuća, nastale bi značajne pukotine na nosivim zidovima, kaže Oluić.
No, Oluić u svojoj analizi zadarskog područja kao seizmotektonski aktivnoj zoni koja se pruža istočnom obalom Jadranskog mora ipak dopušta mogućnost potresa s rušilačkom snagom. Oluić dodaje kako je tzv. Jadranska “mikroploča”, kao dio velike Afričke tektonske ploče, razbijena u veće i manje dijelove, koji se nejednako spuštaju pod planinski lanac Dinarida.
– Jedan od tih “blokova” nalazi se u širem zadarskom području. Tu se dodiruju krupne geotektonske jedinice, koje geolozi nazivaju Adriaticum i Dinaricum. Veći dio razmatranog prostora pripada Adriaticumu. U tom prostoru, na satelitskim snimkama, registrirani su brojni rasjedi, među kojima se izdvajaju dva generalna pravca pružanja: sjeverozapad-jugoistok i sjever-jug, odnosno sjeveroistok-jugozapad. U istraživanjima je utvrđeno da se u podmorju, od otoka Silbe, preko Dugog otoka i Kornata pruža strukturno uzvišenje čije se osnove stijene ili kristalin, nalaze na dubini oko 6 kilometara. To uzvišenje se spušta stepeničasto u smjeru sjeveroistoka, Obrovca, u duboku potolinu (depresiju), u kojoj se osnovne stijene nalaze na dubini oko 15 kilometara, a sama potolina ispunjena je mlađim geološkim sedimentima. Tako složeni tektonski odnosi, uvjetuju i pojačanu seizmičku aktivnost, koja se najčešće manifestira uzduž tektonskih rasjeda, ili na njihovim sjecištima, objašnjava Oluić.