Zbog Crnoga brda crno nam se piše

Komisija je u travnju pod prijetnom Sudom EU-a od Hrvatske, Njemačke i Španjolske zatražila da ratificiraju pristupanje EU-a Međunarodnoj konvenciji Eurocontrola. Njemačka i Španjolska za razliku od Hrvatske, očito su poduzele mjere, a Hrvatska nije. Hrvatska je ukorena i zbog odlagališta otpada Crno brdo te vezano za propise EU-a o hipotekama.
Ako Sud EU-a presudi protiv Hrvatske, ona će morati postupiti prema toj presudi. Prema uobičajenom postupku u slučajevima povrede propisa državi članici stiže službena opomena Komisije, a ako niti nakon toga ništa ne učini stiže obrazloženo mišljenje. Sud je krajnja instanca od koje Komisija može tražiti i da se članici koja je povrijedila propis dosudi novčana kazna.
Opasno odlagalište
Najnoviji paket povrede propisa Hrvatskoj je donio i dva obrazložena mišljenja. Jedim se od Hrvatske zahtjeva da osigura dobro gospodarenje otpadom u Biljanama Donjim. Traži se da poduzme mjere kako bi osigurala odgovarajuću razinu zaštite na lokaciji Crno brdo u Biljanama Donjim, nedaleko od Benkovca, u skladu s pravom EU-a. “Na lokaciji se trenutačno odlaže velika količina kamenog agregata koji nastaje kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske. S obzirom na to da hrvatska nadležna tijela taj materijal nisu klasificirala kao otpad u skladu s propisima EU-a o otpadu, oko 140 tisuća tona tog potencijalno štetnog kamenog agregata odlaže se izravno na tlo, što utječe na ljudsko zdravlje i okoliš. U skladu s pravom EU-a Hrvatska bi trebala uvesti mjere za zaštitu podzemnih voda i sprječavanje raspršivanja štetnih čestica u zraku”, navodi Komisija. Ističe i da se na lokaciji u Biljanama Donjim više od tri godine otpad odlaže protivno zahtjevima iz direktive koja to regulira te bez ikakvih konkretnih planova za dobro gospodarenje i sanaciju navedene lokacije. Još u ožujku prošle godine Komisija je Hrvtaskoj poslala službenu opomenu zbog toga, no do danas “nije osigurano da se gospodarenjem otpadom u Biljanama Donjim ne ugrožavaju ljudsko zdravlje i okoliš”.
Eurocontrol
Europska komisija Hrvatsku je odlučila uputiti Sudu EU-a jer nije ratificirala Protokol o pristupanju Europske zajednice Međunarodnoj konvenciji Eurocontrola, niti je položila ispravu o njegovoj ratifikaciji. Nečinjenje Hrvatske, naime, koči cijelu Uniju, jer dok sve zemlje članice ne ratificiraju Protokol nije moguće dovršiti postupak pristupanja Eurocontrolu. Protokol o pristupanju tom tijelu potpisan je još 2002. godine, a zbog činjenice da Hrvatska nije ništa poduzela u pogledu njegova ratificiranja, iako ju je Komisija u nekoliko navrata upozoravala, sada će se naći pred Sudom EU-a. To je prvi put da je Hrvatska zbog povrede propisa, odnosno neusklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravom Unije upućena na Sud. Ovaj slučaj posljedica je nefunkcioniranja vlasti i sporosti zbog koje bi se Hrvatska pred Sudom EU-a mogla naći i zbog gospodarenja otpadom, duhanske direktive, javne nabave.
Eurocontrol je međuvladina organizacija više od 40 država i njegove su brojne aktivnosti važne za EU. To se posebno odnosi na aktivnosti povezane s provedbom jedinstvenog europskog neba, što je i jedan od prioriteta strategije zrakoplovstva za Europu. “U tom je kontekstu Vijeće već 2004. odlučilo zaključiti navedeni Protokol u ime Unije kako bi se omogućilo pristupanje Unije (kao članice) Eurocontrolu. Međutim, to se pristupanje ne može dovršiti dok sve države članice ne ratificiraju Protokol”, ističe Europska komisija u četvratk objavljenom izvještaju o povredi propisa za studeni.
“Komisija smatra da zbog toga što još uvijek nije ratificirala Protokol, Hrvatska ne ispunjava svoje obveze iz Ugovora o Europskoj uniji, odnosno članka kojim se utvrđuje načelo iskrene suradnje i naglašava obveza država članica da olakšavaju postizanje ciljeva Europske unije te da se suzdržavaju od mjera kojima bi se moglo ugroziti postizanje ciljeva Unije”, navodi EK u svom priopćenju. Podsjeća pritom da unatoč razmjenama brojnih dopisa s hrvatskim vlastima od ožujka 2014. do danas još nisu poduzete mjere potrebne za ratifikaciju Protokola.
Hipotekarni krediti
Osim toga, Komisija zahtjeva kako od Hrvatske tako i još osam zemalja članica Unije da u potpunosti prenesu propise EU-a o hipotekama. Direktivom o hipotekarnim kreditima, donesenom prije dvije godine, žele se poboljšati mjere zaštite potrošača u cijelom EU-u uvođenjem odgovornog postupanja pri davanju zajmova.Ta je direktiva u nacionalna zakonodavstva trebala biti prenesena do 21. ožujka ove godine, a službene opomene su zemljama koje to nisu učinile poslane u svibnju. “Današnji je zahtjev u obliku obrazloženog mišljenja. Ako navedene države članice ne postupe u skladu s tim u roku od dva mjeseca, predmeti protiv njih mogu se uputiti Sudu EU-a”, podjeća Komisija.