Zadarskom području prijeti novi val otkaza

Situacija oko sve većeg broja otkaza uslijed recesije, ali i naših unutrašnjih ekonomskih i socijalnih kriza, upravo lani počela je biti drastična. Radi se, naime, o znatnom porastu u odnosu na prijašnje godine, kada je bilo 100 do 200 otkaza. Evidentno je da je ova sadašnja brojka zabrinjavajuće velika, a otkaza će, kaže Uranija, sigurno biti i ubuduće

Tijekom proteklih godinu dana u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske na zadarskom području evidentirano je preko 500 otkaza ugovora o radu. Od toga, najveći broj zabilježen je u građevinskoj, tekstilnoj i prerađivačkoj industriji, trgovini te malim tvrtkama i obrtima uslužnih djelatnosti sa do 20 zaposlenih. Ovaj trend, ističe Vedran Uranija, pravni zastupnik SSSH, mogao bi se i nastaviti, jer već postoje najave novih otkaza. Usto, zabilježeno je i nešto više od 200 prestanaka ugovora na određeno vrijeme.
Institut čekanja
– Situacija oko sve većeg broja otkaza uslijed recesije, ali i naših unutrašnjih ekonomskih i socijalnih kriza, upravo lani počela je biti drastična. Radi se, naime, o znatnom porastu u odnosu na prijašnje godine, kada je bilo 100 do 200 otkaza. Evidentno je da je ova sadašnja brojka zabrinjavajuće velika, a otkaza će, kaže Uranija, sigurno biti i ubuduće.
Strategija djelovanja u ovakvim slučajevima su, kako ističe, takozvane kratkoročne mjere kojima se nastoji utjecati na to da radnici budu vraćeni na posao, no nužne su, dodaje, i one dugoročne, koje će omogućiti stvaranje povoljne poduzetničke klime.
– Poduzetim kratkoročnim mjerama uspjeli smo od spomenutih petstotinjak u preko 200 slučajeva riješiti da se radnici vrate na radna mjesta, ista ili druga, ili pak u neku drugu tvrtku uz dodatnu edukaciju. Što se preostalih 300 otkaza tiče, dio je u odgovarajućim postupcima pred poslodavcima i sudovima, dok je dio radnika na Zavodu za zapošljavanje. Također, po zamolbi sindikata, na posao je vraćeno i pedesetak radnika kojima su produženi ugovori o radu na određeno, kaže Uranija, navodeći kao jednu od takvih kratkoročnih mjera radi smanjenja broja otkaza na najmanju moguću mjeru, argumentirane pregovore s poslodavcima, koji bi trebali dobro razmotriti je li netko uistinu tehnološki višak. Vrlo često kao opći razlog otpuštanja navodi se recesija.
 No razlog, smatra Uranija, treba biti konkretan.
– Mnoge ljude uspjeli smo vratiti na posao upravo na način da smo u suradnji sa zaposleničkim vijećima i sindikatima u tvrtkama uspjeli uvjeriti poslodavce da razlozi otkaza nisu objektivni. S druge strane, u mnogim slučajevima uspjeli smo uvjeriti poslodavce i da ako imaju namjeru otpustiti grupu ljudi ili pojedince, uvedu takozvani institut čekanja. Radi se o mogućnosti prema kojoj svi djelatnici tvrtke idu na čekanje po principu rotacije pa je tijekom određenog perioda na čekanju jedna grupa djelatnika s nešto umanjenom plaćom, koja se potom vraća, a na čekanje odlazi druga grupa. Na taj način se, kaže Uranija, rade uštede u tvrtki, a izbjegavaju se otkazi, što su primijenile mnoge tvrtke u Zadru, posebno u metalskoj branši.
Zaustavljanje negativnog trenda
Još jedna mjera, koja se pak nešto rjeđe koristi, jest skraćenje radnog vremena. Naime, radi sprječavanja otpuštanja odlukom Vlade moguće je uvesti kraće radno vrijeme, na primjer sa 40 na 32 do 35 sati tjedno. Prema riječima pravnog zastupnika SSSH, taj dan bio bi dijelom kompenziran od strane države, čime bi tvrtke bile rasterećene, a radna mjesta bi se sačuvala. Ovu mogućnost koristile su neke tvrtke posebno u tekstilnoj industriji i uslužnim djelatnostima, no u sindikatu smatraju da bi je trebalo primjenjivati u puno većoj mjeri, jednako kao i linearno smanjivanje plaća.
– Tvrtke koje imaju namjeru otpuštati radnike imaju mogućnost svima linearno smanjiti plaću na izvjesno vrijeme. To je mjera koja je bolna i nije popularna, ali je u svakom slučaju bolja od otkaza, kaže Uranija, navodeći da je vrlo bitno i da se problem otpuštanja ne rješava slanjem radnika na burzu rada, nego je potrebno ljude po potrebi dodatno educirati i rasporediti na druge poslove. Usto, smatra da su uz sve navedene kratkoročne mjere, radi očuvanja radnih mjesta nužne i sve one dugoročne, a što uz kredite i formiranje posebnih fondova za poduzetnike uključuje mijenjanje porezne politike, rasterećenje gospodarstva, stimuliranje malog i srednjeg poduzetništva, kao i ukidanje kriznog poreza te drastično smanjenje državne javne potrošnje. Očekuje se do ljeta, zaključuje Uranija, da bi se mogli nazirati počeci zaustavljanja ovog negativnog trenda.