Sokolar: Ne vodimo posebne evidencije o članstvu policijskih djelatnika u političkim strankama

Provedba novog Zakona o policiji koji se odnosi na depolitizaciju policijskih kadrova, prema mišljenju privremenog načelnika PU zadarske Zlatka Sokolara, nije upitna niti na jednoj razini u Policijskoj upravi zadarskoj, no ne vode se posebne evidencije o članstvu i angažmanu policijskih djelatnika u političkim strankama

Nakon što je  Hrvatska u prosincu prošle  godine zatvorila poglavlje 24  – Pravda, sloboda i sigurnost,  u sklopu priprema za ulazak  u Europsku uniju, uskoro bi  se u Hrvatskom saboru trebalo raspravljati o novom  prijedlogu Zakona o policiji  koji se odnosi na depolitizaciju policijskih kadrova. I  sam ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko  odmah je po imenovanju na  ministarsko mjesto najavio  nužnost depolitizacije, a prvi  korak u tom pravcu učinio je  prošle godine kada je tijekom prvog tromjesečja smijenio više od pola načelnika  Policijskih uprava u Hrvatskoj. Karamarko je tada istaknuo da su smjene dio “zadnje faze depolitizacije policije, jer politika narušava i  devastira struku”, a njegova  “metlica” počistila je i Antona Dražinu, načelnika PU  zadarske koji je tu dužnost  obnašao šest godina i koji se  uoči posljednjih lokalnih izbora spominjao kao jedan  od mogućih kandidata za  gradonačelnika na listi  HDZ-a.
Kormilo zadarske policije  preuzeo je diplomirani pravnik Zlatko Sokolar koji je do  imenovanja obnašao dužnost načelnika Odjela za nezakonite migracije u Ravnateljstvu policije. O situaciji u PU zadarskoj po pitanju političke angažiranosti  zaposlenika te provedbi novog Zakona o policiji po njegovu usvajanju razgovarali  smo sa Zlatkom Sokolarom,  koji je istaknuo da provedba  tog zakona uopće nije upitna  niti na jednoj razini u Policijskoj upravi zadarskoj.
Zadarska policija  spremna za novi zakon
– Kao što je poznato u  navedenom prijedlogu Zakona predložena su odgovarajuća rješenja (članak  38.) vezano za depolitizaciju,  odnosno zabranu članstva u  političkim strankama, zabranu političkog djelovanja u Ministarstvu unutarnjih poslova  i kandidiranja na državnim i  lokalnim izborima. Također,  predviđeno je da će se policijskog službenika za kojeg  se utvrdi da je član političke  stranke premjestiti na slobodno radno mjesto državnog  službenika u Ministarstvu za  koje ispunjava uvjete. Dalje, u  članku 126. navedenog prijedloga Zakona uređeno je da  su policijski službenici Ministarstva, zatečeni u službi  na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, koji su članovi  političke stranke, dužni u roku od tri mjeseca od dana  stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za brisanje iz članstva političke  stranke – pojasnio je Sokolar,  napomenuvši da u suprotnom, prema članku 38., tim  zaposlenicima slijedi premještaj na slobodno radno  mjesto državnog službenika u  Ministarstvu. No na konkretna pitanja o do sada poduzetim koracima, Sokolar je  izbjegao odgovor i prozivku  pojedinih imena. Naveo je da  se u Policijskoj upravi zadarskoj ne vode posebne evidencije o članstvu i angažmanu policijskih djelatnika u političkim strankama.
– Pozitivni propisi obvezuju  policijske službenike na zakonitost, profesionalnost i  etičnost u postupanju. Rad  policajaca je strogo nadziran  ne samo u okviru nadzorno-usmjerivačke djelatnosti i  unutarnje kontrole u Ministarstvu, nego je podvrgnut i  nadzoru i ocjeni javnosti, odnosno građana, kroz njihove  podneske, pritužbe i predstavke, tako da se svaka  uočena neurednost na odgovarajući način evidentira i  kažnjava – zaključio je Sokolar, zaobišavši pritom i odgovor o navodnom vlastitom  članstvu u jednoj političkoj  stanci. Iz njegova odgovora,  međutim, dalo se iščitati da se  o političkom angažmanu zadarskih policajaca u posljednje vrijeme ipak vodi briga,  što još prošle godine nije bio  slučaj. Naime, i prije nego je  zagrijao načelničku fotelju  Sokolar je prošle godine započeo s kadrovskim izmjenama unutar PU zadarske jer  je trebalo imenovati nasljednika Antunu Novoseloviću,  dotadašnjem načelniku zadarskog krima i poznatom  borcu protiv organiziranog i  gospodarskog kriminala koji  je “zbog osobnih razloga” zatražio prijevremeni odlazak u  mirovinu. Sokolarov izbor bio  je mladi krimovac Gašpar Begonja, no javnosti nije promaknulo da je to ime ne tako  davno viđeno na listi kandidata za načelnika Privlake  iz redova HDZ-a. Stupanjem  na čelo krima Begonja je,  kako saznajemo, povukao  svoje članstvo, a Sokolar je  nastavio s kadrovskim križaljkama. Smijenio je svog zamjenika Ivana Gambiražu, policajca sa 20-godišnjim iskustvom rada na važnim policijskim poslovima i izvanstranačkog čovjeka, postavivši  potom na njegovo mjesto  Marka Buljata, člana HDZ-a,  po mišljenju mnogih izvrsnog  pravnika, no bez iskustva u  policijskim poslovima.
Sokolarova  kadroviranja
Jedno od imenovanja koje  se također vezuje za stranku  HDZ bilo je i ono Mladena  Gulana, donedavnog načelnika PP Biograd, a poznato je  kako je i načelnik Prve policijske postaje Saša Smajić  aktivan u prečkom općinskom vijeću. Donedavni  načelnik Druge policijske postaje Ivan Miočić, koji je s tog  mjesta, nakon što je sa 1,03  promila skrivio prometnu  nesreću službenom škodom,  bez putnog naloga i izvan nadležnosti, premješten u gospodarski krim, također se  odaziva predizbornim skupovima HDZ-a u Zadru, no je li  još vlasnik članske iskaznice  nije poznato. Svojevremeno  je stranačkom palicom obustavljena i istraga kaznenog  djela u koje je bio umješan  jedan sada već umirovljeni  načelnik krima, no s najavljenom depolitizacijom  možda se ipak dogodi “pogodni, a ne podobni”. Ministar Karamarko nedavno je  na upite zagrebačkih novinara odgovarao na pitanje o  depolitizaciji te je istaknuo da  ta najava nije povezana s progonom oporbenjaka Radimira Čačića nakon što su zastupnici HDZ-a spomenuli  malverzacije u privatizaciji  Zelene punte na otoku Ugljanu koju je kupio Čačićev Conining. Osim toga, kazao je da  je borba protiv korupcije alfa  i omega svih procesa koji se  moraju dogoditi u policiji i  društvu i s obzirom na put  prema EU, ali prije svega da  se to mora dogoditi radi nas  samih, napomenuvši da policiju izuzetno zanimaju “fenomeni, moguće pojave kriminala u pretvorbi i poslije  toga” te da će policija temeljem ustavne odredbe o  nezastarijevanju kriminala  u procesu privatizacije i  pretvorbe provoditi istrage  u tim pravcima. Ako zaista  sve najavljeno zaživi, Zadrani bi mogli očekivati  20-godina zakašnjelu, ali  ipak istragu u slučajevima  privatizacije Zadranke, Jadere, Ilirije, Mardešića, zadarske Mljekare, Maraske,  Hotela Borik, odlaska u  stečaj tvrtki čija su zemljišta  kasnije prodana pod čudnovatim uvjetima, provedbu  raznih natječaja za gradske  prostore i niz drugih nedorečenih i netransparentnih poteza koji “žuljaju”  obične, male ljude.
 

Depolitizacija pravosuđa

Prijedlog Zakona o depolitizaciji naišao je na pozitivan odjek u javnosti, no ujedno je potaknuo i pitanje depolitizacije i ostalih državnih institucija, a prije svega pravosuđa. Naime, jednako kao i u policiji, barem kada je o Zadru riječ, i zadarskom pravosuđu nužno je potrebna depolitizacija.