O Ninu nekad i sad

Nakon Domovinskog rata dolazi do naglog kulturnog razvoja grada Nina koji kulminira u posljednjih pet godina i upravo ova knjiga je jedan vrhunac toga razvoja. Znači da smo došli do onog stadija kad je bilo potrebno jedna ovakva monografija, istaknuo je Radović

U zadarskoj Gradskoj loži jučer je svečano predstavljena prva turistička monografija grada Nina, “Nin prva prijestolnica Hrvata”, autorice mr. sc. Marije Dejanović, direktorice Turističke zajednice Nin.
U programu koji su nastupom uveličali glumica Jasna Ančić i tamburaši KUD-a Branimir o monografiji su govorili rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Ante Uglešić, sveučilišni profesor prof. dr. sc. Zdenko Brusić i voditelj i kustos Muzeja ninskih starina dipl. arh. Mate Radović.
Rektor Ante Uglešić okupljenima je govorio o značajkama ninske povijesne i kulturne baštine i njene velike vrijednosti, kao i iznimnoj važnosti za povijest hrvatske države i naroda istaknuvši:
– Svaka nova monografija o ovom gradu je dobrodošla. Trebati će vremena da se ovaj grad koji je u vrijeme nastajanja srednjovjekovne hrvatske države bio najznačajniji u političkom, vjerskom i kulturnom smislu, dobije ono pravo mjesto koje zaslužuje i da se s ponosom nađe u svim našim udžbenicima, kazao je prof. Uglešić koji je opisao i izazove pred kojima su se našli autorica i recezenti u kreiranju jednog ovakvog pionirskog djela kakvog još nije bilo na ovome području.
– Trebalo je sa svih aspekata obraditi ovaj grad, predstaviti ga onome tko prvi put dolazi tamo ili onome tko možda nije tamo prvi put, kazao je prof. dr. Uglešić koji je spomenuo i mnoge značajne osobe koje se također spominju kao dio ove knjige. Među njima posebno mjesto zauzimaju knez Branimir, biskup Teodozije, biskup Grgur Ninski, kraljevi Tomislav, Petar Krešimir IV i Dmitar Zvonimir te Petar Zoranić koji se i sam nazivao Ninjaninom.
Rektor Uglešić je ovom prigodom čestitao autorici i zaželio joj da nastavi svoj rad i napravi i iduće prošireno izdanje ovoga djela.
Prof. dr. sc. Zdenko Brusić je u svom izlaganju okupljenima prikazao mnoštvo ninskih superlativa, onome u čemu je “naj”. Najstarije je naselje jer je naseljen konstantno od 5.600. godine pr. Krista, dao je najbogatije nekropole i nalaze iz liburnskog razdoblja na osnovu kojih se radila kronologija cijele kulture. Nin ima podatak o najstarijem mostu i nadalje:
– Najljepši primjeci stakla nađeni su upravo u Ninu. Nažalost, sad krase muzeje u Italiji, iako su to istražili naši preci još prije Prvog svjetskog rata. Zatim najstariji liburnski brod, najstariji starohrvatski brod, između dva jedan od najstarijih zvonika pa najstariji moćnik, najveći hram i najveća zbirka skulptura, naglasio je prof. Brusić.
Kustos i voditelj Muzeja ninskih starina, Mate Radović podsjetio je nazočne na rad mnogih znanstvenih i kulturnih djelatnika koji su se bavili bogatom ninskom baštinom te istaknuo:
– Nakon Domovinskog rata dolazi do jednog naglog kulturnog razvoja grada Nina koji kulminira u posljednjih pet godina i upravo ova knjiga je jedan vrhunac toga razvoja. Znači da smo došli do onog stadija kad je bilo potrebno jedna ovakva monografija, istaknuo je Radović.
Okupljenima se obratila i autorica mr. sc. Marija Dejanović podijelivši s publikom probleme oko nastajanja ove monografije, mnoge izazove s kojima se kao autorica suočavala i koji su je još više podsticali da nastavi s radom, zahvalivši se poimence svima koji su joj pomogli u ostvarenju ovog vrijednog i pionirskog djela za grad Nin i čitavu Zadarsku županiju.

 SOL – EKONOMSKA OSNOVA HRVATSKE DRŽAVE

Govoreći o mnogim ninskim značajkama prof. dr. sc. Ante Uglešić posebno se osvrnuo za važnost ninskih solana i njihovu ulogu u povijesti:
– Sol je bila eksploatirana još u rimsko doba, a te najveće solane u to najranije doba prije dolaska Hrvata nalazile su se na prostoru Ljubačke vale i uvale Plemići. Sol je zapravo bila glavna ekonomska osnova na kojoj je nastala i ranosrednjovjekovna hrvatska država. Država se nečim mora financirati, a to je bila sol.