Revolucija hrvatskog školstva započela u Zadru

Dopusnicu za eksperimentalni program Privatne gimnazije s pravom javnosti Zadar dalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a u izradu nacionalne strategije nije pozvan nijedan profesor iz Zadra koji je sudjelovao u njegovoj izradi

Prije nekoliko dana u nacionalnim medijima ekskluzivno je odjeknula vijest o smanjenju i redukciji predmeta u srednjoškolskom obrazovanju. Neven Budak, voditelj Nacionalnog operativnog tijela za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije tada se pohvalio kako će izraditi Strategiju, zatim će se prijeći na izradu Nacionalnog kurikuluma, pa na izradu predmetnih kurikuluma. Trajat će to, predviđa on, oko dvije godine, a za to vrijeme hrvatski učenici i dalje će, za razliku od svojih europskih kolega, slušati do 15, a u nekim školama i više predmeta po godini. Najapsurdnije u cijeloj toj priči je da rješenje ovog “problema” već tri godine leži u jednoj zadarskoj gimnaziji.
Apsurd hrvatskog školstva
Privatna gimnazija s pravom javnosti Zadar posljednje tri godine provodi eksperimentalni četverogodišnji općeobrazovni program temeljen na Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Da apsurd cijele priče bude još i veći, dopusnicu za program dalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a u izradu nacionalne strategije nije pozvan nijedan profesor iz Zadra koji je sudjelovao u njegovoj izradi. Program se sastoji od dva dijela, zajedničkog kurikuluma koji obuhvaća tri predmeta ključna za polaganje državne mature (hrvatski jezik, engleski jezik i matematika) te diferenciranog kurikuluma koji obuhvaća prirodoslovni i društveni, tj. humanistički smjer. Broj predmeta smanjen je na desetak obveznih predmeta, izborne predmete koji se ne ocjenjuju, dok se prirodoslovni i humanistički smjer razlikuju uglavnom po satnici.
 – Upravo ocjene proizvode najveći stres kod učenika i od malih nogu ih takav sustav usmjerava u krivom smjeru. Roditelji su još veće žrtve takvog sustava jer svoju djecu počinju odgajati na način “bez ocjene si nitko i ništa,” kaže ravnatelj Privatne gimnazije Nikica Simić.
Dr. sc. Serđo Dokoza, koji je više od dvadeset godina u školskom sustavu, domislio je program koji interdisciplinira društveni razvoj na povijesnoj okosnici. Dokoza pojašnjava kako je princip prilično jednostavan – ne ponavljati više puta u raznim predmetima ono što se može obraditi zajednički i istodobno samo u jednom.
– Temeljna ideja koja se pri pogledu na sadašnje stanje i broj školskih predmeta iz humanističkog područja nameće jest da postoji cijeli niz predmeta kojima je zajedničko to da prate po kronološkoj, povijesnoj putanji ljudskog društva određene teme, kaže Dokoza pojašnjavajući kako bi zapravo kronološki slijed ljudske povijesti bio zajednički nazivnik svih ovih predmeta, pa bi reforma išla upravo u tom pravcu, prema spajanju svih navedenih predmeta po tom zajedničkom nazivniku.
Kako rasteretiti učenike?
– Konkretno, to bi izgledalo tako da se tijekom četiri godine gimnazijskog programa iz svih navedenih predmeta obrađuje istodobno isto vremensko razdoblje. Tako bi se npr. kada dođe na red stara Grčka, obrađivala istodobno na satu povijesti politička povijest Grčke, na satu umjetnosti povijest grčke umjetnosti, na satu filozofije grčka filozofija, a na satu književnosti grčka književnost. Takvim usklađivanjem predmeta, pojašnjava Dokoza, dobar dio gradiva ne bi se trebao niti obrađivati jer učenici slušaju nadopunu na drugim satima. Dok postojeći program nije previše mijenjan, povećanjem satnice u određenim predmetima postignuto je rasterećenje učenika.
Jedna od najvećih novosti je neocjenjivanje izbornih predmeta u koje su, među ostalim, ušli vjeronauk, glazbena kultura te tjelesna i zdravstvena kultura. Desetak sati tjedno odrađenih u nekom klubu uz stručno vođenje učenicima se priznaje kao nastava iz tjelesne kulture.
U prirodoslovnom dijelu nastave zadržan je postojeći program s obzirom na to da je pokazao izvrsne rezultate kod učenika, što na natjecanjima, a možda i važnija je činjenica da nijedan maturant nije pao matematiku na državnoj maturi.
– Mogućnost interdiscipliniranja itekako postoji, ali nikako na razini pretvaranja u nekakav sumnjivi predmet koji bi zamijenio tri. Nije nevažno spomenuti da smo na zadnjem mjestu u Europi po broju sati iz prirodoslovlja, zato smo u prirodoslovnom smjeru povećali satnicu navedenih predmeta, ističe Simić.
Program je najvećim dijelom inspiriran procjenom budućih naputaka iz EU te u kurikulumu programa kao jedna od glavnih odrednica stoji usklađivanje sa sustavom školstva u EU.
Zanimljivo je i to da se prevelika briga političara za rasterećenje djece u školama poklapa upravo s ulaskom Hrvatske u EU koja, među ostalim, traži usklađivanje obrazovnog sustava po uzoru na ostale zemlje članice.