Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Plitvice i Šibenik među 60-ak istaknutih svjetskih lokacija

19.04.2021. 12:18


Nestanak bilo koje, i čije, znamenitosti gubitak je za čovječanstvo
Generalna konferencija UNESCO-a 1982. godine utvrdila je 18. travnja kao Međunarodni dan spomenika i znamenitosti, a u mnogim zemljama se obilježava kao Dan svjetske baštine. Taj dan ICOMOS promovira globalno. U najavi ovog dana, obilježenog u nedjelju, UNESCO – Centar svjetske baštine poručio je svijetu kako nestanak bilo koje znamenitosti osiromašuje cijeli svijet, posebno apelirajući na mnoga upisana mjesta oko kojih postoje različita pa i kontraverzna tumačenja.
– Povijest mjesta može uključivati mnoga gledišta. Očuvanje kulturne baštine zahtijeva pažljivo ispitivanje prošlosti, a njezina praksa zahtijeva osiguranje budućnosti. Posljednjih godina u prvi plan su došle rasprave o određenim narativima, odnosno pričama. Rješavanje teške i često osporavane povijesti uključuje složene razgovore s različitim dionicima, izbjegavajući pristrana stajališta i tumačenja prošlosti. Konvencija o svjetskoj baštini (1972.) kaže: »propadanje ili nestanak bilo kojeg predmeta kulturne ili prirodne baštine predstavlja štetno osiromašenje baštine svih naroda svijeta«. Međutim, neravnoteže u priznavanju, tumačenju i u konačnici očuvanju različitih kulturnih manifestacija, i dalje postoje.


Virtualni obilazak spomenika u vremenu pandemije
Zajedno s ICOMOS-om, UNESCO-ov Centar svjetske baštine podržava uključiva i raznolika stajališta u identifikaciji, očuvanju baštine i prijenosu budućim generacijama. Priznajući globalne pozive na veću uključenost i prepoznavanje različitosti, ovaj dan poziva sve nas da promislimo, interpretiramo i preispitamo postojeće narative, stoji uz ostalo u pozivu UNESCO-a.
Kontraverze povijesnih narativa na ovim nemirnim prostorima i te kako su nam poznate. Uostalom zadarski upis bedema na UNESCO-ovu listi svjetske baštine svjedoči o utemeljenju tada modernog (u biti zbog razvoja vatrenog oružja neophodnog) načina utvrđivanja, naspram srednjovjekvnom, i obrani od Otomanskog carstva. No, svjedoči i da ih je gradila vjekovna tlačiteljica Venecija, stoljećima ratujući i okupirajući Zadar, do konačne kupnje od Ladislava Napuljskog.
Za ovu pandemijsku stvarnost jedan od načina sudjelovanja i »obilazaka« mjesta s UNESCO-vog popisu svjetske baštine osiguran je virtualno, putem online izložaka na Google Arts & Culture, što je rezultat projekta koji Google i UNESCO razvijaju posljednjih godina.


Uključeni i Šibenik te Plitvička jezera
Preko stranice UNESCO-a – centra svjetske baštine moguće je klikom istražiti 60-tak takvih mjesta preko te googlove galerije. Čuvenih je mjesta mnoštvo, recimo nekih od najpoznatijih svjetskih nacionalnih parkova poput Klimandžara ili Sarengetija. Čuvene arheološke lokalitete poput Pomepeja. Tu su i prikazi čitavih gradova, štoviše i ogromnih krajolika, poput Rio de Janeira sa krajolikom Carioca. Ili specifičnih tvorevina ljudskog rada poput francuskog kanala Midi koji je davno spojio Sredozemno more i Atlantski ocean.
Toj su galeriji svjetskih atrakcija pridružene i dvije odnosno tri naše. Tu je i naš najčuveniji i najstariji nacionalni park Plitivička jezera, dok je Šibenik praktično dvostruko predstavljen, jer tako je i upisan, sa katedralom Svetog Jakova, renesansnim remek djelom posebice našeg Zadranina Jurja Matejeva Dalmatinca, ali i upisom koji sa Šibenikom (i nekoliko drugih) dijelimo – Tvrđavom sv Nikole na ulasku u kanal sv Ante, kao dio upisa Obrambenih gradnji Republike Venecije u 16. i 17. stoljeću. Možemo, kao Zadrani, priznati, i »skinuti kapu«, Šibenčanima koji puno uvjerljivije i predanije njeguju i predstavljaju svoj upis na Listu svjetske baštine, od nas.