17 °C
Online izdanje
Srijeda, 03.rujna 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Zadar
RSS feed
Današnji broj
Zadar
Povratak
Iz HZZO-a prijete okom "Velikog Brata"
Piše: Anamarija Bilan
Osiguravateljska kuća, kao što je i HZZO, trebala bi brinuti o pravima osiguranika, a ne biti "Veliki Brat", zaključila je Dubravka Finka, predsjednica zadarske Županijske podružnice Udruge za promicanje prava pacijenata
Hoće li u HZZO-u imati dovoljno "terenaca" kontrolora bolovanja?

Mislim da kontroliranje pacijenata koji su na bolovanju ulaskom u njihove domove nije u redu. Po mom mišljenju, to je udar na pravo i privatnost pacijenta. Ako je nekome liječničko povjerenstvo odobrilo bolovanje, znači da mu je ono zaista i potrebno i smatram da ulazak u kuće pacijenata nije potreban, rekla je Dubravka Finka, predsjednica zadarske Županijske podružnice Udruge za promicanje prava pacijenata. Ona je dodala da kontrolori koji kontroliraju situacije oko bolovanja u ambulantama tamo mogu pregledati pacijente, ali također smatra da je to ipak drugačije nego kad se ulazi u nečiji dom i tamo ga se kontrolira.

Savjest liječnika

 - Poslodavci često traže kontrole pacijenata, ali prema mojem mišljenju to se kosi s ljudskim pravima. Osiguravateljska kuća, kao što je i HZZO, trebala bi brinuti o pravima osiguranika, a ne biti "Veliki Brat", zaključila je Finka, dodajući da ni liječnici nisu educirani za odlaske po kućama i kontroliranje pacijenata. Finka je dodala da ljudi uzimaju lažna bolovanja, ali njih je teško dokazati, a i liječnici znaju davati neosnovana bolovanja. No, prema njenom mišljenju, davanje neosnovanog bolovanja opet ovisi o samom liječniku i njegovoj savjesti.

 - Lažna bolovanja uzimaju ljudi radi neke koristi, ili idu na put, imaju obaviti neki posao ili žele ostvariti neka prava, primjerice, prije odlaska u mirovinu. Mislim da nam to pokazuje sliku našeg društva. Naime, ljudi u Hrvatskoj još uvijek smatraju da se netko tko ode na lažno bolovanje dobro snašao, a nitko to ne osuđuje. Kad bi se takav čin osuđivao i smatrao neprihvatljivim, mislim da bi se smanjio broj odlazaka na lažno bolovanje.

Na pitanje misli li da bi se smanjivanje naknade za 50 posto zadnje isplaćene naknade u drugih 18 mjeseci bolovanja smanjila dugotrajna bolovanja, rekla je da i o tim slučajevima treba razmisliti jer i tu treba u obzir uzeti i socijalni aspekt. Za smanjenje lažnih bolovanja treba više analize, jer je društvo samo dopustilo da do toga dođe, zaključila je Finka.

Uzeti u obzir i dijagnozu

Miljenko Ljoka, liječnik obiteljske medicine, rekao je da trebaju postojati čisti računi i ne dopuštati odlaske na lažna bolovanja. No, isto tako ni osobe koje su zaista bolesne ne bi smjele nastradati. Kod provođenja kontrole pacijenata na bolovanju, prema Ljokinim riječima, treba uzeti u obzir i dijagnozu.

 - Netko tko ima PTSP može šetati po gradu, ali takva osoba nije sposobna za rad. S druge strane, netko tko ima upalu pluća ne bi smio ići vani, rekao je Ljoka. On smatra da bi trebala postojati stručna komisija koja će na temelju dijagnoze odlučiti može li pacijent ići vani ili ne te kako s pacijentom treba postupati.

Podsjetimo, krajem svibnja na snagu bi trebao stupiti pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a, kojim je propisano da u postupku provođenja nadzora nad ostvarivanjem prava na bolovanje, kontrolori Zavoda, osim provođenja nadzora u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, imaju pravo obaviti i neposrednu kontrolu u kući osiguranika.

Senka Tomas, voditeljica područnog ureda HZZO-a u Zadru, rekla je da Pravilnik još uvijek nije stupio na snagu pa do onda ne može ništa komentirati.

Do ove godine bolovanja su u Hrvatskoj mogla trajati neograničeno, ali po novom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju HZZO plaća bolovanja do najdulje tri godine bez prekida. Naknada za bolovanje u punom iznosu plaća se za prvih 18 mjeseci, a u idućih 18 mjeseci 50 posto zadnje isplaćene naknade osim za onkološke i transplantirane bolesnike te za one koji su na dijalizi. Za prvih osam dana naknadu za bolovanje plaća poslodavac, a prosjek plaće do 42 dana HZZO, koji potom plaća i dulja bolovanja, ali kao naknadu za bolovanje. Inače, prosječno trajanje bolovanja duljih od 42 dana bilo je lani 52,29 dana. U državnim tvrtkama stopa bolovanja dvostruko je veća nego u privatnom sektoru, jer je sigurnost radnog mjesta tamo jednostavno veća, tvrde stručnjaci.

 STOPA BOLOVANJA U LAGANOM PORASTU

Stopa bolovanja na području zadarskog područnog ureda HZZO-a zabilježena u prva tri mjeseca ove godine iznosi 3,37 posto, što je nešto viša nego tijekom cijele prošle godine. Tijekom prva tri mjeseca na bolovanju je bilo 53.356 osiguranika, koji su na bolovanju bili ukupno 79.297 dana. Prema podacima zadarskog ureda HZZO-a ispada da je u prva tri mjeseca ove godine na bolovanju bilo 1.029 osiguranika po danu.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr