Odlična ideja koja traži goste bolje platežne moći

Pitanje je može li Hrvatska autohtona kuhinja postati realnost u vremenu kada zemlju opsjedaju turisti slabije platežne moći, Ministarstvo turizma sufinancira letove niskotarifnih zračnih kompanija koje dovoze takve goste, a istovremeno iza svakog kantuna javljaju se ponuđači brze hrane koji svojim cjenikom odgovaraju novčaniku većine gostiju, kritični su bili zadarski ugostitelji

Projekt Hrvatska autohtona kuhinja, koji  u domaćem ugostiteljstvu  tek treba zaživjeti, prezentiran je jučer javnosti i zadarskim ugostiteljima u prostorijama Hrvatske obrtničke komore Zadarske  županije. On zainteresiranim ugostiteljima nudi mogućnost da ponudom autohtonih specijaliteta dođu do  znaka Hrvatske autohtone  kuhinje te se time diferenciraju od ostalih i povećaju  konkurentnost. Riječ je o  odličnoj ideji, ali zadarski  ugostitelji i obrtnici koje su  jučer najbolje predstavljali  Stipe Knežević, Dubravko  Milin Kvisko i Mladen Malta  pitaju se može li ona postati  realnost s današnjim turistima.
Različitostima do  konkurentnosti
Pravilnik Hrvatska autohtona kuhinja koji je donesen  sredinom lipnja predstavio je  državni tajnik u ministarstvu turizma Željko Lenart.
– Hrvatska prvi put nakon  dvadeset godina uspijeva  složiti brend pod kojim ćemo  okupiti veliki dio hrvatske  autohtone kuhinje koja bi  trebala podići kvalitetu hrvatskog turizma i konkurentnost ugostitelja. Pravilnikom se utvrđuje poseban  standard za ugostiteljske objekte. Njegova primjena nije  obaveza, izrađen je u suradnji sa strukovnim udrugama, jednostavan i fleksibilan te otvoren za nove mogućnosti.
Trenutačno se na popisu  gastronomske baštine nalazi  450 jela. Popis jela nije konačan i on će se u budućnosti  nadopunjavati. Da bi ishodio utvrđivanje posebnog  standarda ugostitelj treba od  posebnog povjerenstva dobiti mišljenje da njegov jelovnik sadrži sedamdeset posto jela. Zahtjev povjerenstvu se predaje putem Obrtničke komore. Po dobivanju  pozitivnog rješenja ugostiteljski objekt se označava  standardiziranom pločom s  oznakom Hrvatska autohtona kuhinja. Oni ugostitelji  koji u svojim jelovnicima nude neko od jela s popisa, ali  ne zadovoljavaju prvi kriterij  imaju mogućnost da pored  navedenog jela u svojim jelovnicima stave znak. Zašto  u sve to ući obrazlaže Lenart:
– Stvaraju se nove mogućnosti, povećava konkurentnost, gosti danas prepoznaju i inzistiraju na kvaliteti, potiče se korištenje domaćih kvalitetnih namirnica  s malih obiteljskih gospodarstava, čuva se i iz zaborava  vadi naše kulturno blago.
Skeptični “terenci”
S druge strane obrtnici  Stipe Knežević, Dubravko  Milin Kvisko i Malden Malta  prenijeli su državnom tajniku Lenartu svoj kritičan  stav i skeptičnost prema uspjehu novog projekta. Nitko  nema ništa protiv njega i svi  smatraju da je to odlična  ideja, ali pitanje je može li  Hrvatska autohtona kuhinja  postati realnost u vremenu  kada zemlju opsjedaju turisti slabije platežne moći,  Ministarstvo turizma sufinancira letove niskotarifnih  zračnih kompanija koji dovoze takve goste, a istovremeno iza svakog kantuna javljaju se ponuđači brze hrane koji svojim cjenikom odgovaraju novčaniku većine  gostiju. Zbog toga je Kvisko  pozvao Lenarta da prije  odlaska u restoran prošeta  trgovačkim centrima i vidi  turiste koji u redovima stoje  da kupe jeftiniji gotov ručak.  Na trenutačnu situaciju upozorava i Knežević čiji se ugostiteljski objekt nalazi u centru grada i koji svakodnevno  ima uvid u stanje na terenu.
– Gostiju ima, ali su oni  puno slabije platežne moći  nego što su prije bili. Brojnost imamo, ali kvalitetu nemamo. Sada je na nama i  svim drugim institucijama  da se nama dogode gosti bolje platežne moći. Sigurno da  je jedan od ciljeva otvaranje  hotela s pet zvjezdica. Sada  je na Punta Skali otvoren  jedan takav, sigurno će doći  gosti veće platežne moći te  će nam u konačnici svim biti  bolje.
Malta je komentirao Lenartovu izjavu kako će hrvatska strategiju razvoja turizma dobiti za godinu ili  dvije.
– Dok dobijemo strategije  na lokalnoj razini, koje se  moraju nadovezati na državnu, čekat ćemo još koju godinu. Strategije su nama od  iznimne važnosti jer naši  projekti moraju biti u skladu  s njima ako želimo doći do  novca EU.

Novinari izgubili strpljenje

Kap koja je prelila čašu strpljenja zadarskih novinara pala je jučer na predstavljanju projekta Hrvatska autohtona kuhinja. Događaj zakazan za podne kasnio je s početkom više od pola sata jer se čekalo državnog tajnika u ministarstvu turizma Željka Lenarta. Zbog nepotrebnog čekanja koje dinamičnost posla ne trpi, a posebno jer je u prezentacijskoj sali bilo drugih stručnih osoba koji su mogli održati prezentaciju događajem koji, novinari su odlučili napustiti mjesto događaja. Stvar je spasio predsjednik Županijske obrtničke komore Stipe Knežević koji je uvidio da je vrag odnio šalu i započeo s događajem, dok se državni tajnik pridružio naknadno.