Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Nema mjesta panici zbog “superbakterije”

18.08.2010. 22:00
Nema mjesta panici zbog “superbakterije”


Nakon pojave ptičje gripe kada je uslijedilo ubijanje životinja, navala na doktorske ordinacije i nošenje maski te svinjske gripe, zbog koje je država nabavila cjepivo vrijedno 15 milijuna kuna, postavlja se pitanje je li na pomolu sličan scenarij?
Nakon ptičje i svinjske gripe prijeti nam nova opasnost. Još su svježa sjećanja na masovnu histeriju nakon pojave ptičje gripe, kada je uslijedilo ubijanje životinja, navala na doktorske ordinacije i nošenje maski. Ptičju gripu zamijenila je svinjska i, ponovno su se nosile maske, bilježili oboljeli, masovno se odlazilo liječnicima, a država je nabavila cjepivo vrijedno 15 milijuna kuna koje čeka istek roka trajanja. Čeka li nas isti scenarij i sa superbakterijom?
Mediji su se naveliko raspisali o pojavi superbakterije NDM-1 otporne na gotovo sve antibiotike, a opasna bakterija već je ubila prvog Europljanina. Prva žrtva bakterije bio je belgijski državljanin, dijabetičar koji je živio u Bruxellesu. Na putu u Pakistan doživio je prometnu nesreću gdje su mu liječili veliku ranu na nozi, a u Belgiju su ga vratili sa sepsom. On je za sada jedini Europljanin koji je smrtno stradao od posljedica infekcije ovom bakterijom.
U vodećem svjetskom medicinskom časopisu The Lancet za NDM-1 bakteriju navode kako postoji potencijal da se razvije u svjetski zdravstveni problem i potrebno je praćenje ove bakterije u svim svjetskim bolnicama. Zadarska bolnica, kako saznajemo u razgovoru s dr. Alanom Medićem, voditeljem Službe za epidemiologiju u zadarskom Zavodu za javno zdravstvo, jedna je od bolnica koje će ići ukorak s tim mjerama te će tako uskoro nabaviti testove za detekciju superbakterije. Za novu bakteriju, također, saznajemo čak nisu potrebne ni posebne mjere opreza, jer se ona do sada razvila samo u bolničkim uvjetima. Dođe li, ipak, do “supermutacije” superbakterije, poučeni iskustvom nabavke cjepiva protiv svinjske gripe, ne trebamo sumnjati kako će naša “supervlada” kupiti neke superantibiotike.
Mjere predostrožnosti
Dr. Alan Medić, međutim, ističe kako razloga za paniku za sada nema, a ne očekuje ih ni u budućnosti.
– U Hrvatskoj nema niti jednog izolata bakterije NDM-1, nema nijednog pacijenta koji je obolio, a ta se bakterija za sada isključivo kreće u bolničkim uvjetima te se ne prenosi na otvorenom. Oboljeli su uglavnom imali operativne ili neke druge bolničke zahvate u Indiji ili Pakistanu. Jako je bitno primjenjivati dobre i stroge mjere u bolničkim uvjetima za izolaciju, ne samo kod NDM-1, nego i svih drugih bakterija poput MRSE koje su bile normalne bakterije pa su tijekom vremena postale rezistentne. Opća bolnica Zadar poduzet će ipak sve moguće mjere predostrožnosti. Na odjelu mikrobiologije nabavit će se testovi koji će detektirati mogućnost pojave te bakterije. Kad imamo bilo kakav uzorak s rane u bolničkim uvjetima koji dođe k nama na analizu, ako se radi o toj vrsti bakterije, uspješno ćemo ga detektirati na samom početku, objasnio je dr. Medić ističući kako ova bakterija nije zapravo ništa opasnija od visoko rezistentnih bakterija koje do sada poznajemo.
Jedan od glavnih uzroka za pojavu ove i njoj sličnih bakterija jest prekomjerna i neracionalna upotreba antibiotika. Dio odgovornosti snose liječnici koji olako propisuju antibiotike, dio ljekarne koje antibiotike prodaju i bez recepata, a veliki dio pacijenti nepridržavanjem liječničkih uputa kod primjene antibiotika.
Racionalno s antibioticima
– Antibiotici se koriste puno češće nego što je potrebno. Ako netko ima gripu, bez obzira koliko teška ona bila, radi se o virusnoj upali koja se ne liječi antibioticima. Takvim lijekovima liječe se jedino komplikacije gripe poput upale pluća. To je jedan od najčešćih razloga pogrešnog uzimanja antibiotika. Drugi je nepridržavanje uputa. Ako se lijek ne popije do kraja, bolest će se zasigurno vratiti jer bakterije nisu suzbijene u dovoljno velikom broju da budu uništene i proces liječenja se ponavlja i do tri četiri puta zato što pacijenti prestanu uzimati lijek kad procjene da im je bolje. Ako svaki dan tisuće bakterija tučemo s velikim količinama bespotrebnih, pa i onih potrebnih, antibiotika u jednom trenutku one će mutirati, proizvest će gen koji se bori protiv određenog antibiotika. Puno češće rezistencije su u bolničkim uvjetima jer gotovo svaki pacijent prima nekakav antibiotik, u takvim uvjetima to se ne može izbjeći, ali može se usporiti, rekao je Medić. Zahvaljujući našem samoliječenju dobili smo superbakteriju. Ipak, sreća za nas, bakterija se za sada pojavila samo u bolničkim uvjetima, a pacijent koji je umro od posljedica infekcije ove bakterije bolovao je i od dijabetesa koji je inače nezgodan u kombinaciji s drugim bolestima. Najviše se strahuje ne bi li opasni gen počeo prelaziti i na druge sojeve bakterija i tako se masovno proširio izazivajući pravu epidemiju.
– Za sada govorimo o dvjema vrstama bakterija kod kojih se ta mutacija pojavila. Gen se ne prenosi baš tako jednostavno, bakterije se ne križaju između sebe. Ta mutacija pojavila se u okviru tog soja i taj soj je opasnost da dalje ne prenosi zarazu. Naravno da mogućnost miješanja postoji kod svega u bakterijskom svijetu, ali još uvijek govorimo o indicijama, a ne o pravim znanstvenim činjenicama, rekao je dr. Medić upozoravajući da ljudi ne nasjedaju na sve napise koji nisu znanstveno utemeljeni. Za sada postoje dva antibiotika koja uspješno suzbijaju ovu bakteriju. Postoji mogućnost stvaranja rezistencije i na ove antibiotike, ali kako se za bakteriju zna još od 2009. godine velike farmaceutske kompanije sigurno su već počele istraživati mogućnosti liječenja i suzbijanja superbakterije.
– Antibiotici se neprestano proizvode, oni su stalno u istraživanju. Vjerujem da je farmaceutska industrija uložila velik novac u istraživanje novog antibiotika već od kada je izdvojen ovaj prvi izolat. Za sada postoje dva antibiotika koja funkcioniraju, a vjerojatno je da se radi na nekom novom sličnom antibiotiku koji će suzbijati NDM-1 u slučaju da bakterija razvije rezistenciju na tigecyclin i colisti, zaključio je dr. Medić.
 


Puno veći problem MRSA


Za osobu koja završi na bolničkom liječenju uslijed operativnog zahvata puno veći problem mogla bi biti infekcija MRSA-om nego bakterija NDM-1. Naime, u gotovo svim svjetskim bolnicama bez obzira na sanitetske uvjete došlo je do porasta infekcija uzrokovanih MRSA-om. Pojava MRSE najprije ovisi o kompliciranosti zahvata koji se provode u bolnici. Infekcije MRSA-om u hrvatskim bolnicama čine oko trećinu svih infekcija stafilokokom, a sepse pet posto bolničkih infekcija. U bolnicama se gotovo svi pacijenti tretiraju nekom vrstom antibiotika na malom prostoru te zbog velike upotrebe antibiotika dolazi do selekcije opasnih sojeva bakterija.
– Svinjska gripa proširila se na sve kontinente i utvrđen je njezin prijenos s čovjeka na čovjeka. U ovom slučaju ne proglašavamo pandemiju ili epidemiju nego se postupa kao i u slučaju svake druge rezistentne bakterije. Imamo sojeve, recimo bakterije kao što je MRSA koja i sada postoji kod nas, koji su teško izlječivi, ali radi se o sporadičnim slučajevima. Liječnik kliničar svjestan je postojanja te bakterije i kod sumnje na tu bakteriju ne radi uzbunu nego samo poduzima mjere kojima opasnu bakteriju tretira. Tu mjesta panici nema, to jedna od rezistentnih bakterija, kao što su i deseci drugih. Za sada je u svijetu i Hrvatskoj puno veći i opasniji problem MRSA kod bolničkog liječenja, rekao je dr. Medić.




Povijest superbakterije


Superbakteriju naziva New Delhi metallo-B-laktamoza 1 (NDM-1) izolirao je još 2009. stručnjak Timothy Walsh sa Sveučilišta u Cardiffu u švedskom pacijentu koji se liječio u Indiji. Do danas su stručnjaci izolirali 44 izolata NDM-1 u glavnom gradu indijske pokrajine Tamil Nadu, 26 u indijskoj saveznoj državi Haryani, 37 u Velikoj Britaniji i 73 u ostalim pokrajinama Indije i Pakistana. U najvećem broju slučajeva koji nisu zabilježeni na području Indije i Pakistana, otkriveni su u “medicinskom turizmu” ili slučajnom bolničkom liječenju u tim zemljama. Bakterija se smatra jako opasnom, jer je NDM-1 gen kojeg prenosi bakterija, a otporan je i na najjače antibiotike. Svjetske zdravstvene službe najviše strahuju od prijenosa tog gena iz jednog soja bakterija u drugi, kao rezultat čega bi se mogla očekivati druga još opasnija bakterija. Vodeći medicinski časopis The Lancet piše kako je NDM-1 do sada pronađen kod dva tipa bakterija Escherichie coli i Klebsielle pneumoniae koje su pokazale izuzetnu otpornost na sve antibiotike osim na tigecyclin i colistin.