17 °C
Online izdanje
Nedjelja, 20.travnja 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Događaji
RSS feed
Današnji broj
Događaji
Povratak
Za početak legalizacije kuće u džepu morate imati 20.000 kuna
Piše: Nives Rogoznica
Uz zahtjev za legalizaciju potrebno je priložiti geodetski elaborat ili posebnu geodetsku podlogu čija izrada košta oko 4.500 kuna, tri primjerka arhitektonske snimke koja košta između pet i šest eura po metru četvornom građevine pri čemu se kvadratura katova zbraja i statički izračun čija se cijena kreće od 2.000 do 4.000 kuna
Foto: Velimir BRKIĆ
Komunalni doprinos najskuplja je stavka legalizacije i stoga se građanima mora omogućiti da ga plaćaju na rate

Na internetskim  stranicama Grada Zadra nedavno je objavljen prvi javni  poziv za podnošenje zahtjeva  za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene ili rekonstruirane  zgrade, ili jednostavnije kazano  - poziv građanima da  zatraže legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. Takav poziv može se naći i na  internetskim stranicama drugih gradova i općina, a oni bi  ih jednom mjesečno trebali  objavljivati do prosinca  2012.

Zahtjev za izdavanjem  rješenja o izvedenom stanju  vlasnici su, po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, dužni  podnijeti do 31. prosinca  2012. Nakon toga više neće,  po važećem zakonu, imati tu  mogućnost i zahtjev podnesen nakon toga roka bit će  odbačen.  Zakonodavac,  međutim, nije propisao izravnu penalnu odredbu za one  koji do konca sljedeće godine  ne podnesu takav zahtjev,  zbog čega u Upravnom odjelu  za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje  Zadarske županije nisu mogli  izravno odgovoriti na pitanje  što će se dogoditi s objektima  onih koji to ne učine, odnosno  hoće li uslijediti rušenje. Jasno je, ipak, da se niti zgrada,  niti zemljište na kojoj je izgrađena, neće moći prodati.

-Zakon zabranjuje otuđivanje nezakonito izgrađenih  zgrada, odnosno zemljišta na  kojem je takva zgrada izgrađena sve dok se zgrada ne  ukloni. Eventualno sklopljen   ugovor o otuđenju ne proizvodi pravne učinke, niti se  može provesti u zemljišnim  knjigama, ni drugim javnim  evidencijama.  Dakle, zemljište, kao ni nezakonito izgrađena zgrada, ne mogu se  stavljati u promet dok je na  takvom zemljištu zgrada, pojasnio je  Željko Letinić,  pročelnik Upravnog odjela za  provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije.

Letinić napominje kako će  se već započeti postupci legalizacije objekata koji se vode po odredbama Zakona o  prostornom uređenju i gradnji dovršiti po odredbama toga zakona, osim ukoliko investitor, odnosno vlasnik  zgrade, ne zatraži da se postupak dovrši po odredbama  Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama.   

Što se plaća prije  podnošenja zahtjeva?

Obrazac, kojeg je vlasnik  nezakonito sagrađenog objekta dužan popuniti kako bi  podnio zahtjev za legalizacijom, može se "skinuti" na stranicama Grada, a uz njega je, u  pisarnicu Grada Zadra,  Upravnom odjelu za provedbu dokumenata prostornog  uređenja i građenja obvezan  predati i dokumentaciju koja  ga, ukoliko je, primjerice vlasnik kuće od 400 metara četvornih, koštati između 21.500  i 25.500 kuna.

Vlasnici nelegalnih objekata sagrađenih na prostoru Zadarske županije izvan Zadra,  zahtjeve trebaju predati  Upravnom odjelu za provedbu dokumenata prostornog  uređenja i građenja Zadarske  županije, odnosno nadležnoj  ispostavi u Benkovcu, Biogradu na Moru, Pagu, Gračacu ili  Obrovcu.

Odlazak u geodetski ili arhitektonski ured prvi je korak  kojeg mora učiniti vlasnik nelegalnog objekta.

Potrebno je, naime, priložiti  geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama  ovjeren od nadležnog katastarskog ureda, izrađen od  ovlaštenog geodeta, ili  posebnu geodetsku podlogu, ukoliko je se objekt nalazi na više  čestica u vlasništvu iste osobe, za što je u Zadru potrebno  izdvojiti oko 4.500 kuna. Uz  to idu i tri primjerka arhitektonske snimke koju je izradio ovlašteni arhitekt, što je  dokument koji zamjenjuje  projektnu dokumentaciju i  košta između pet i šest eura  po metru četvornom građevine pri čemu se kvadratura katova zbraja, pa će za kuću  veličine 400 četvornih metara, koštati između 15.000 i  18.000 kuna. Uz zahtjev se  predaju i dokazi o ispunjenom  bitnom zahtjevu mehaničke  otpornosti i stabilnosti  izrađenima od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva,  to jest statički izračun.

-Još čekamo uputu od Ministarstva što je to jer, ako bi  se radilo stvarno ispitivanje  konstrukcije, to bi za ljude  bilo jako skupo. Ako će se ono  pojednostaviti, a to se može  kod manjih stambenih objekata - prizemnica i katnica,  onda govorimo o iznosu koji  se kreće od 2.000 do 4.000  kuna. Pojednostavljeno ispitivanje radi se sklerometrom  kojim se može ispitati marka,  to jest, tvrdoća betona i radarom za armaturu.  S ova dva  aparata može se kvalitetno   procijeniti je li konstrukcija u  redu.  Kad bi se radilo potpuno  ispitivanje konstrukcije, to  jest bušenje betona, bilo bi to  skupo, ali moramo razmišljati  i o tome da će negdje biti i  toga, jer postoje i zgrade koje  nisu dobre. Nadajmo se da će  takvih biti manji broj, ali bit će  objekata koji neće moći proći  ispitivanje mehaničke otpornosti, upozorava arhitekt  Željko Predovan, vlasnik tvrtke Blok-projekt d.o.o. 

Uz obrazac kojim se traži  legalizacija potrebno je, nadalje, dostaviti i uvjerenje policijske uprave o mjestu prijavljenog prebivališta do 21.  lipnja 2011. te dokaze u svrhu  obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru; izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da podnositelj ima pravo graditi,  odnosno sudsko rješenje,  ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu  građenja.

- Treba napomenuti da je  Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama  opisao da se nezakonitom  zgradom smatra nova zgrada,  odnosno rekonstruirani dio  postojeće zgrade, bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, a  koja je evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF 5)  u mjerilu 1:5000 državne geodetske uprave izrađene na  temelju aerofotogeometrijskog snimanja od 21. lipnja  2011. Dakle, preduvjet za legalizaciju jest da je nezakonita zgrada snimljena do 21.  lipnja 2011. Zgrade izgrađene  nakon tog dana neće biti predmetom ovog zakona, napomenuo je pročelnik Letinić.

Digitalna ortofoto karta,  propisao je zakonodavac, mora biti dostupna na uvid  građanima u sjedištu tijela nadležnog za državnu izmjeru i  katastar nekretnina u svim fazama postupka ozakonjenja  zgrada; dakle, treba ju potražiti u Područnom uredu za  katastar Zadar koji obuhvaća  ispostave u Zadru, Benkovcu,  Biogradu na Moru, Gračacu,  Obrovcu i Pagu.

Što se i kako plaća prije  dobivanja rješenja?

Rješenje o izvedenom stanju kojim legalizira objekt  vlasnik neće moći dobiti prije  nego što plati naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u  cijelosti ili makar prvu ratu, te  dok ne plati komunalni i vodni doprinos, odnosno prvi  obrok doprinosa u slučaju  obročne otplate. Komunalni  doprinos, napominje Željko  Predovan, danas se Gradu  Zadru ne može plaćati  obročno.

Iznos naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene  zgrade razrezat će u rješenju  Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog  uređenja i građenja, a vlasnik  će naknadu biti dužan platiti  u roku od 30 dana od stupanja  na snagu rješenja. Ukoliko  želi plaćati u obrocima, to će  morati prethodno zatražiti,  pri čemu iznos prvog obroka  neće moći biti niži od 30% od  utvrđene naknade, a bit će  dužan prvu ratu platiti u roku  od osam dana od dana od stupanja na snagu rješenja o naknadi. Preostali dio naknade  plaćat će u jednakim mjesečnim obrocima, uvećanima  za kamatu po eskontnoj stopi  Hrvatske narodne banke  važećoj na dan donošenja  rješenja o obračunu naknadu.  Obročna otplata naknade  neće moći trajati dulje od dvije godine, a ne  bude li vlasnik  plaćao uredno, zakon predviđa prisilnu naplatu.

-Naknada za zadržavanje  nezakonito izgrađenih zgrada  u prostoru nova je odredba i  utvrđuje se prema ocjeni utjecaja nezakonito izgrađene  zgrade na prostor. Utjecaj nezakonito izgrađene zgrade na  prostor ocjenjuje se prema  smještaju zgrade u odnosu na  građevinsko područje, u odnosu iskorištenosti građevne  čestice prema maksimalno  dopuštenoj prostornim planom, obilježjima zaštite i vrijednosti prostora, načinu gradnje, namjene i usklađenosti  namjene s prostornim planom,  dovršenosti zgrade, odnosu građevinske bruto površine prema maksimalno dopuštenoj prostornim planom.  Uz ove kriterije primjenjuju  se i opći korektivni koeficijenti, kao i dopunski korektivni koeficijenti za umanjenje iznosa naknade kojima  se uvažava socijalni status podnositelja zahtjeva i svrha  njegova nezakonitog  građenja. Pravo na umanjenje  iznosa naknade od 50% do  75% primjenom dopunskih  korektivnih koeficijenata  imati će podnositelji zahtjeva  čija je nezakonito izgrađena  zgrada isključivo stambene  namjene građevinske bruto  površine do 400 m2 koja je  njemu i članovima njegova  kućanstva jedina nekretnina  na području Republike Hrvatske, koja se nalazi u prvoj  položajnoj zoni i da je prijavljenog prebivališta do 21.  lipnja 2011. na adresi nezakonito izgrađene zgrade o  čemu će priložiti uvjerenje policijske uprave, odnosno postaje. Pravo na umanjenje  naknade ostvariti će i podnositelji zahtjeva za nezakonite zgrade čija je namjena  isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Visina naknade biti će uvjetovana  i smještajem zgrade u odnosu  na položajne zone koje se podudaraju sa zonama  određenim prema propisu o  komunalnom gospodarstvu  za obračun komunalnog doprinosa, pojasnio je Letinić.

Vlada je uredbom predvidjela pet položajnih zona koje  se podudaraju sa zonama za  obračun komunalnog doprinosa i osmislila složenu jednadžbu izračuna naknade  koju će osoba izvan građevinske struke teško samostalno  primijeniti. U priopćenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja graditeljstva  zato su  iznijeli procjenu kako  će se, primjerice, na Viru za  nezakonito izgrađenu zgradu  u drugoj položajnoj zoni iznos naknade kretati od 2.000  do 10.000 kuna, ovisno o tome je li objekt unutar ili izvan  građevinskog područja, je li u  skladu s prostornim planom  ili nije, te ovisno o njegovoj  namjeni. Više od 10.000 kuna, ne bi trebala iznositi ni  naknada za objekt izgrađen u  Zadru, procjenjuje Predovan.

Kunsku vrijednost s obzirom na položajne zone, koje  su tek jedan od elemenata u  spomenutoj jednadžbi, Vlada  je stavila u raspon od 3 do 25  kuna, ostavljajući gradskim i  općinskim vijećima da do sredine listopada odrede iznose  koje će primjenjivati u maksimalno pet zona. S obzirom  na to da se zone podudaraju s  onima za plaćanje komunalnog doprinosa, na području  Grada Zadra postoje tek dvije  zone - kopnena i otočna.

U SDP-u ovo, kako je nakon  prošlotjednog razgovora s  građanima, kazala saborska  zastupnica i gradska vijećnica  Ingrid Antičević Marinović ne  smatraju pravednim te će  tražiti primjenu više zona po  uzoru na Vladinu uredbu.  Ukoliko vijeća općina i gradova ne bi do zakonskog roka  utvrdila iznose po zonama,  građene bi praktično osudila  na najviše cijene unutar okvira kojeg je propisala Vlada. 

Komunalni doprinos na rate?

Željko Predovan procjenjuje kako će naknada iznositi  oko 6% ukupne cijene legalizacije objekta, dok je bespravni graditelj koji je postupak ishođenja potrebnih  dozvola pokrenuo po Zakona  o prostornom uređenju i gradnji morao platiti kaznu u vrijednosti od 30% cijene komunalnog doprinosa.

- Komunalni doprinos najskuplja je stavka legalizacije i  stoga se građanima mora  omogućiti da ga plaćaju na  rate, a ako se naknada može  platiti kroz dvije godine, komunalni bi doprinos trebalo  biti moguće platiti kroz pet do  deset godina, smatra Predovan koji će, kao HSLS-ov  gradski vijećnik, ovu inicijativu iznijeti na sjednici zadarskog Gradskog vijeća zakazanoj za 23. rujna.

-Grad Zadar ne predviđa  mogućnost plaćanja komunalnog doprinosa u ratama,  dok mnoge općine i gradovi to  imaju. Također ću zatražiti da  ugovor o obročnom plaćanju  u tom slučaju građani sklapaju izravno s Gradom, a ne  da ih se upućuje na poslovne  banke, jer bi to, zbog straha  građana od ovrha, bilo kontraproduktivno. Ako želimo  privući što veći broj građana, i  ako je Gradu u interesu naplatiti komunalni doprinos i   doći do novca, mora učiniti  sve da građanima omogući da  taj komunalni doprinos realno mogu platiti, kazao je Predovan koji procjenjuje kako  će temeljem naplate komunalnog doprinosa Grad Zadar  ukupno prihodovati dva realna godišnja proračuna, odnosno 584 milijuna kuna.

Prema postojećem cjeniku  iznos komunalnog doprinosa  na kopnenom području Grada Zadra iznosi 135 kn po  metru prostornom građevine,  te 81 kunu po metru prostornom za građevinu na otoku. Pri tom popust na stambene objekte do 600 metara  prostornih iznosi 50%, što,  pojašnjava Predovan, kod  građevina većeg obujma znači  da je cijena doprinosa za prvih  600 kubika ona s pedesetpostotnim popustom, koji se  primjenjuje kod izračuna doprinosa za građevine na otoku  i na kopnu.

Vodni doprinos plaća se Hrvatskim vodama i iznosi  22,5  kn  po kubiku za objekt do 400  m2,  a nakon toga cijena je  31.5 kunu po kubiku, dok je  cijena za vikendice 42 kn po  metru četvornom.

Vlasti će znati identitet bespravnih graditelja

Vlada barata brojkom od 150.000 nelegalnih objekata  na području Hrvatske, što uključuje stambene i gospodarske objekte na poljoprivrednim imanjima. U  medijima se, kad je u pitanju područje Zadra, barata  brojkom do 8 do 10 tisuća objekata sagrađenih bez  dozvole, a koliko ih zaista ima trebali bismo saznati  tek koncem godine. Po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama gradovi i općine dužne  su najkasnije do 31. prosinca 2011. pripremiti popis  svih nezakonito izgrađenih zgrada na svom području o  kojima imaju saznanja na temelju prijava građana,  postupanja komunalnih redara i iz drugih izvora. Prethodno bi gradskim i općinskom vlastima, do 10. listopada, od strane građevinske inspekcije trebao biti  dostavljen popis izdanih inspekcijskih rješenja u  slučajevima građenja zgrada bez, odnosno protivno  aktu kojim se odobrava građenje, što je praktično  popis nelegalnih građevina. U konačnici gradske i  općinske vlasti imat će podatke i o identitetu vlasnika  bespravnih objekata.

- Popis zgrada sadržavat će ime vlasnika i podatke o  lokaciji - broj katastarske čestice, katastarsku općinu i  adresu. Za očekivati je da će se podaci o broju nelegalno izgrađenih objekata konkretnije znati nakon  ovih spomenutih rokova, procjenjuje Željko Letinić,  pročelnik Upravnog odjela za provedbu dokumenata  prostornog uređenja i gradnje Zadarske županije.

Kako će se trošiti novac od legalizacije?
Sredstva prikupljena plaćanjem naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade ravnopravno će dijelit proračun grada ili općine na kojoj se zgrada nalazi  i državni proračun. Zakon propisuje kako gradovi i  općine tako prikupljena sredstava moraju uložiti u  poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih ili  neopremljenih naselja prema programu kojeg su gradska i općinska vijeća dužna donijeti do 31. prosinca  2012.  Država će taj novac  morati uložiti u uspostavu  katastra nekretnina, u  povećanje energetske učinkovitosti zgrada i u sanaciju područja koje nije obuhvaćeno ozakonjenjem prema programu kojeg je Vlada  dužna donijeti, također do konca 2012.
Može se legalizirati i kuća unutar pojasa 70 metara od mora

Po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama može se legalizirati i nezakonito izgrađena zgrada  koja nije u skladu s važećim prostornim planom, odnosno mogu se legalizirati najviše dvije etaže od kojih  je druga potkrovlje. Do polovice studenog, međutim,  gradska i općinska vijeća mogu donijeti odluku o ozakonjenju i većeg broja etaža.

Moguće je legalizirati i objekt koji se nalazi unutar  pojasa od 70 metara od mora, no samo ukoliko je riječ o  zgradi isključivo stambene namjene ili zgradi poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, za koju podnositelj zahtjeva može dokazati da ju je za tu svrhu  stalno koristio prije 21. lipnja 2011. U tom će slučaju biti  potrebna i suglasnost stranke u postupku koja je protiv  bespravnog graditelja ranije podnijela prijavu građevinskoj inspekciji ili ga tužila.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr