Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Sve priče koje mislimo da poznajemo imaju i drugu stranu

18.09.2013. 22:00
Sve priče koje mislimo da poznajemo imaju i drugu stranu


Kako bi zvučala istina o svim velikim ženama u povijesti, pa i nekim muškarcima, da ih nije zapisala muška ruka? Što je sa svim onim bezimenim ženama koje su u sporednoj ulozi stajale iza svh tih “velikih” muškaraca? Što je sa ženama danas? Ako su emancipirane jesu li onda “muškarače”, ako su požrtvovane jesu li onda na meti zlostavljača, ako su zaposlene i kućanice moraju li neprestano razmišljati na koje se sve načine može skuhati ručak ili ispeglati košulja između ispravljanja zadaćnica?
Sličnim pitanjima bavi se najnovije izdanje Algoritma u zbirci priča Mučenice zadarskog autora Želimira Periša. Zbirka je to koja je idejnim konceptom izraženim već u naslovu toliko povezana da bi se na neki način mogla smatrati romanom, a najbolje je možda određuje naziv koji joj je dao urednik Alggoritma i same knjige Kruno Lokotar “saga o Ženi”.
Ova saga o Ženi bit će predstavljena danas na otvorenju prvog zadarskog književnog festivala KaLibar bestiVal, koji će kroz tri dana (19., 20. i 21. rujna) okupljati brojna poznata imena iz svijeta književnosti, ali i glazbe i umjetnosti. Perišu je to prva samostalna knjiga, a zadarski pisac poznat i po nekim drugim svojim projektima, inače je vrlo aktivni član književne udruge ZaPis iz Zadra koja je u suradnji s nakladnikom Algoritam organizirala ovaj festival.
U petnaest priča Periš doista isprepliće sagu o Ženi, on prvo raspliće tkivo stare priče, a potom se poigrava novim tumačenjem povijesti u kojem primjerice Eva na nagovor Adama kuša plod Zla zbog kojeg ljudski rod biva izbačen iz raja; Penelopa se u posljednjim godinama vjernosti Odiseju zaljubljuje i dopušta si da bude žena u rukama ribareva sina… Preko priča iz starogrčkih, biblijskih i drugih mitova Periš počinje pričati o običnim ženama, onima koje su bile silovane za vrijeme rata u BiH i onima koje žive bezbrižno ne znajući ništa o tome, zatim o zlostavljanim ženama od strane muža nasilnika i zaboravljenim od svoje djece, o ženama koje žive da bi ispunjavale svoju ulogu kućanice, supruge i majke, da bi na koncu shvatile da je život prekratak da bi se propustila prilika za sreću, a na samom koncu knjige Periš odlazi čak i u fantastične predjele da bi se ispostavilo kako je i u dalekoj budućnosti ono najvrjednije na ženi – njena maternica.
– Naziv Mučenice nastao je davno prije nego je nastala ideja o knjizi. U jednoj fazi sam napisao nekoliko priča koje su odgovarale konceptu Mučenica, i čak i tad bio sam vrlo svjestan ideje o konceptu i naslovu koji ih povezuje. Polovica priča iz ove zbirke je već postojala kad sam prvi put spoznao da bi one jednog dana mogle činiti zasebnu knjigu, a sam naslov knjige nikada nije doveden u pitanje. Dakle, taj pojam mučenica je stariji od same knjige, čak i od priča, te je duboko utkan u sam proces stvaranja tih priča. Moja je želja bila reinterpretirati pojam mučeništva i pokazati da je to svakodnevna tragedija koja se stalno događa i događala se svugdje oko nas i da sve priče koje mislimo da poznajemo imaju i drugu stranu.
Mučenice će svoju prvu veliku promociju imati na KaLibar bestiValu. Čini se da se velika književna događanja sele iz metropole i na periferiju te se književnost na velika vrata vraća u Zadar. I sam u tome imaš itekakvog udjela. Što te vodi u tvom književnom aktivizmu?
– Stalno oko sebe doživljavam svijet u kojem se sve manje čita, u kojem su filmovi, televizija, internet i računale igre odgrizle golemi dio od kulture čitanja. Čini mi se da knjiga sve više gubi borbu protiv suvremenih interaktivnih medija koje nove generacije opsesivno gutaju i pritom odbacuju spore i introvertne medije poput književnosti. U toj se situaciji osjećam dužan svrstati se na stranu gubitnika. Sreća, u tim nastojanjima nisam sam. Zadar ima sreću da u njemu djeluje ZaPis, udruga pisaca koja već godinama radi na promociji književnosti i koja upravo organizira najveći događaj u svom postojanju, a to je trodnevni festival književnosti koji ovdje mogu s ponosom najaviti. U tri dana će Zadru biti ponuđen cijela serija književnih događanja, promocija novih knjiga, koncerta i izložbi, s nizom renomiranih spisateljskih imena. Otvorenje festivala je danas u 19 sati u dvorištu kazališta lutaka, a prvo događanje je upravo promocija Mučenica.
U svojim pričama obrađuješ i neke neugodne teme. U jednoj od dužih priča pišeš o silovanju djevojaka i žena za vrijeme rata u BiH. Jedan si od rijetkih, a osobito muškaraca, koji progovaraju o tim temama o kojima se još uvijek šuti. Ta priča možda je i najpotresnija u čitavoj knjizi. Kako je ona nastala i uvrštena u Mučenice?
– Sve priče u Mučenicama progovaraju o ženskim traumama, samo su to nekad velike tragedije cijelih naroda i generacija o kojima se danas sve zna, samo se možda ne ponavlja dovoljno, a nekad su to osobne intimne tragedije žena, kojih često nisu svjesni ni njihovi najbliži. Sve te priče nose neku težinu i odgovornost, kako kažeš: neugodu, ali neugoda jest važan aspekt književnosti i od nje se ne smije bježati. Dapače, treba je prenijeti na čitatelja. To je jedan od ciljeva ove knjige.