Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Kud svi Turci tu i mala Mare

Autor: Mare ([email protected])

18.10.2008. 22:00


Jesi ti? Jeste vi? Jesu oni? Ja jesam. Bila na Miši. I bacala sam se ko blesava po tribinama na njegove hitove zajedno s ostalima. I bilo mi je dobro, bilo mi je super… Ćirnula sam i hoću li naletjeti na kojeg dobrog ženika, ili onako zgođušno što za vidjeti, ali nisam se baš usrećila… Ono što je vridilo je oženjeno ili zauzeto, ono što bi i moglo proć očito se nije uspilo ogrebati za kartu ili je nabaviti regularnim putem, a ono što je manito bilo je napola golo i u deliriju, a nekako mi ne treba tip koji će svršavat na Matu Mišu pored mene (ne mislim na gejeve)… bez obzira na zgodni goli torzo, kocku na ramenima bi još i oprostila, ali brate da je netko toliko lud za Mišom, a da nije sam organizator za kojega pretpostavljam da ima kapelu s Mišinim kipom, sliku u dnevnom boravku i na svakom vidljivom mjestu kao što je nekad visio Tito, poviše kreveta, na stolnjaku, isheklan na tabletiću, bilježnicu, blokić i kemijsku, tariguz… Nou tenks. Fan bi još mogao proći, ali rezač vena… Jok, nisam za takve.
Jedino mi nije jasno to da se pod pekom moglo pušit. Ono, nova dvorana, sve uglancano, mirišljavo i fino, a na Mišu svi čibuše kao da su Turci. A kud svi Turci tu i mala Mare, zapalila i ja. S guštom. I mahala upaljačem po zraku… Ali mi bio bed izgasit na pod, pa sam izbacila cigarete iz kutije i izgasila u nju. A poslije me nekako uhvatila grižnja savjesti što sam pušila jer sam se sjetila da bi nam mogli nakrcat proračun i troškovima raskuživanja dvorane od smrada od duhana…
Vrag odnio emancipaciju kad sam morala prostrt robu na balkon i opeglat robu sutra za na posao. Kvragu, nemam kućnu pomoćnicu, ali zaozbiljno razmišljam o njoj jer mi se ne da peglati s peglanjem, glancanjem i brisanjem prašine. Ja sam više ono primjer koji bi dizajnirao i redizajnirao po stanu nego ga čistio. Priznajem, nisam neki frik, volim kreativni nered i nekad se, priznajem, i sama u tome teško snalazim. Ali sam još uvijek urednija od prosječnog muškarca. Tu ne mislim na one picajzle koje brišu prašinu triput tjedno, skupljaju recepte od najboljih prijateljica, iznenađuju svoje partnere/ice večerom za dvoje koju su sami pripremili. Uvijek sam se pitala čemu pored sebe imati muškarca pored sebe koji je više žena od žene same. Romantične večere za dvoje se obave u restoranu, tko bi se zezao hoće li umak uspjeti ili ne, a ono što slijedi poslije toga što već ne spada u romantiku nego požudu ionako se obavi poslije večere.
Znam da se ponavljam, ali opet sam počela skenirati muške na špici. Svi su u trendu, malo ih je onako mačastih. Svi su skockani, s pomno odabranom garderobom, većinom znaju koji je parfem in i upotrebljavaju ga u tolikoj količini da ti zlo dođe u njihovoj blizini jer izgubiš osjet njuha… Cvikice po peesu, frizurica podšišana svako petnaest dana, a ako i ima koja dlačica na licu to je zato jer je tako propisano u nekom muškom časopisu. Ono zapušteno-opušteno-proračunati luk…
Gdje su nestali ‘pravi’ muškarci?! Nekad se muški rod nadahnjivao geslom ‘Tuborg beer – život je lijep’, G točka bila je velika nepoznanica poput svemira koju je tu i tamo bilo trebalo pokušati locirati i istražiti. Rijetko tko je od njih u trenucima kad je fuzbal u pitanju više volio žensko tijelo nego hladno pivo. Ali i taj fuzbal bi završio…
Današnji muškarci više vole modu nego žene i pivo zajedno. A od kada i sam vrag nosi Pradu, sve je otišlo u Honduras….
Mare
([email protected])