DVA PAŠKA GRADA I DVA MISTA

Slika korisnika valentinam
GLIGORIN POUČAK
Dva Paška grada Pag i Novalja i dva Paška mista Kolan i Povljana bila bi od daleko veće koristi svim žiteljima otoka kada bi umjesto čestih međusobnih antagonizama razvijali dijalog, prijateljski odnos i suradnju

Da je Pag grad, mislim na naselje na istoimenom otoku, o tome nema zbora. Grad Pag se oduvijek tako zvao zato jer je na otoku Pagu samo on imao gotovo sve atribute grada, s velikim centralnim kamenom popločanim gradskim trgom, kao geometrijskim središtem grada, velikom vertikalnom ulicom (Velom ulicom) koja okomito ulazi na trg i drugom horizontalnom koju opet okomito presjecaju sve ostale gradske ulice. 

Paška uskogrudnost

Ovakvom urbanom arhitekturom ne može se pohvaliti niti jedan grad na čitavoj našoj obali. Nitko to nema, ni Zadar ni Šibenik, ni Trogir, ni Hvar, ni Dubrovnik! Nitko, samo grad Pag! Ovu tipološku osobitost koju grad Pag ima, a u koju je svoje umijeće ugradio slavni kipar i graditelj Juraj Dalmatinac, ističe u svojem znanstvenom radu naš poznati arheolog, akademik Mate Suić. Ova činjenica gotovo da se uopće ne koristi u promidžbenim aktivnostima, naročito u turističkoj prezentaciji grada.

    Naravno, ovdje ne govorim o pojmu grada u administrativnom smislu, iako je grad Pag do prije dvadeset godina bio i jedini administrativni centar otoka, pa su se u njegovim pratećim gradskim službama, školama, zdravstvenim ustanovama, hotelima, katastru, gruntovnici, te poduzećima, zapošljavali ljudi iz čitavog otoka Paga.

Unatoč tome Pag je, kao grad, ostao poprilično zatvorena sredina. Došljaci se u njemu, makar bili iz zajedničkog otoka, ne osjećaju uvijek ugodno. Tako će oni iz dijela otoka južnije od grada uvijek ostati "šejani", a oni iz sjevernog dijela "Kolanjci", "Novaljci", "Barbaćani", "Lunjani", pa makar se rodili u gradu generacijama poslije dolaska njihovih predaka. 

Ta uskogrudnost će poticati secesionističke pobude Novalje, a kasnije i Povljane i Kolana.

Pažani, oni iz grada Paga, dali su najviše poznatih i priznatih povijesnih imena značajnih za cijelu Hrvatsku. Jedan od njih je i tvorac prve hrvatske gramatike jezikoslovac, pisac i isusovac s početka 17. stoljeća - Bartol Kašić.

Paradoksalno je, da za razliku od većine drugih mještana na otoku Pagu, fetivi Pažani nisu baš "na ti" s hrvatskom gramatikom, jer kao cakavci imaju problema s izgovorom palatalnih suglasnika č, ć, ž i š, a isto tako i s nekim padežima.

Transformacija Novalje

    Novaljci, kojih Pažani podrugljivo nazivaju "Čimburi", zato što za dimnjak kažu čimbur, su druga priča. Novalja je status grada stekla tek 1997. godine, nakon što se je četiri godine prije odvojila od grada Paga i postala općina.

Tako se otok Pag nakon 9  stoljeća opet administrativno podjelio na dva dijela. Prvi puta je to napravio hrvatski kralj Petar Krešimir IV. kada je u 11. stoljeću sjeverni dio Paga, od Novalje do Luna dodjelio Rabu, a južni dio Zadru, točnije Zadarskoj biskupiji.

Transformacija Novalje iz sela u grad, u glavama Novaljaca, nije se dogodila odjednom kao što se to na prvi pogled čini. Novaljci su, barem većina njih, najprije počeli doživljavati Novalju kao "misto" ili kako to oni u svom govoru kažu "mesto", i mesto je u svakidašnjoj komunikaciji počelo zamjenjivati "selo". Tako Novalja nije prešla iz sela u grad, nego iz "mesta" u "grad".

U toj transformaciji, bolje stratificirani sloj Novaljaca - najčešće političari, su u izgovoru promjenili naziv Novalje i to tako da su naglasak stavili na prvi slog pa je Nôvàlja postala Nòvalja, čime valjda smatraju da Novalja i imenom izlazi iz provincijskog okruženja i dobiva jednu širu svehrvatsku, štokavsku dimenziju. 

    Danas je Novalja najznačajnije turističko mjesto na otoku Pagu. Grad, čiji je gradski proračun veći od proračuna od grada Paga. Za razliku od grada Paga koji je jedinstven po svojoj urbanoj arhitekturi i kulturno povijesnom značaju, Novalja je, bez sumnje, najljepši moderni turistički grad otoka Paga. 

Dodvorništvo Kolana

  Ako je Novalja još prije dvadeset godina završila svoju metamorfozu iz mista u grad, Kolan i Povljana su tek u prvom stupnju metamorfoze tj. preobrazbe iz "sela" u "misto". Danas su Kolan i Povljana općine, a općina Kolan u svom sastavu ima i turističko stambena naselja Mandre i Gajac pa je po godišnjem proračunu jača od Povljane, iako je Povljana status općine dobila prije Kolana. 

Inače, u ne tako davna vremena, sredinom prošlog stoljeća, vrijedni su Povljanci, gotovo u potpunosti povrćem opskrbljivali gradsku zelenu tržnicu u Pagu, a žene iz obližnje Gorice obsluživale su Paškinje po kućama sa svježim kravljim mlijekom, jer su muzle svoje krave. 

Stoljetna dominacija grada Paga, pa i Novalje, u odnosu na Kolan, prouzrokovala je kod Kolanjaca u neku ruku rađanje dodvorničkog mentaliteta, neuvažavanje sebe samih i podaničko ulizivanje drugima, što sigurno usporava Kolan u razvoju i profiliranju u suvremeno općinsko središte.

I uopće, dva Paška grada i dva Paška mista bila bi od daleko veće koristi svim žiteljima otoka kada bi umjesto čestih međusobnih antagonizama razvijali dijalog, prijateljski odnos i suradnju. Kao pozitivan primjer na koji se mogu ugledati naša mala mista i gradovi na otoku Pagu svakako je otok Krk, koji na razini otoka ima Turističku zajednicu otoka Krka i zajednički sustav gospodarenja otpadom. 

Autor: 
Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4.3 (4 votes)