U molitvi i zajedništvu nastavljena stoljetna okupljanja Bralića

Godišnja okupljanja ispunjavaju i srce i dušu, čine ljude sretnima i bude sjećanja, pa im se i odrasli i djeca raduju tjednima unaprijed. Okupljanje Bralića pruža svojevrsni oslonac u životu i daje osjećaj pripadnosti, sigurnosti i zajedništva, kazao je domaćin Ante

Obiteljska okupljanja Bralića iz Bibinja jedinstvena su u Hrvatskoj i šire, već su stoljećima uporišta obiteljskog zajedništva. Okupljanje se tradicionalno održava na isti dan, 17. studenoga, a Bralići ga nazivaju “Laš” što prevode kao ostavština. Osim svete mise za nakanu, u jednoj od obiteljskih kuća se prije večere pjeva za sve preminule Braliće.
U braku 58 godina
– Dobro se sjećam, prije 75 godina, imao sam šest ili sedam godina, na večeri je bilo sedam, osam odraslih iz tri kuće – Šime, Ante i Grge Bralića. Nakon mise koju je predvodio don Mićo bila je to zapravo obiteljska fešta. Bila su to teška vremena, pred Drugi svjetski rat. Nije to bilo kao danas, prisjeća se 81-godišnji Roko, dugogodišnji stup okupljanja Bralića.
Ne tako davno na ovaj povijesni datum okupljalo se cijelo pleme Bralića.
– U ovom suvremenom i brzom vremenu življenja poneki su Bralići, vjerujem, trenutačno odustali, međutim, stoljetna tradicija i dalje traje. Godišnje okupljanje Bralića živjet će vječno, uvjeren je Roko koji je sa suprugom Milkom (78) u braku čak 58 godina, imaju desetero djece, 38 unučadi i troje praunučadi.
Ovo okupljanje uporište je obiteljskog zajedništva, ono ih je učinilo sretnima i probudilo sjećanja. Susret je to koji im, tvrde, pruža oslonac u životu i daje osjećaj pripadnosti, sigurnosti i zajedništva.
– Cijelo vrijeme iščekivanja za godišnje okupljanje hrani nas molitva kao duhovna hrana da bi nam duša mogla živjeti, istaknuo je Roko pred početak večernje.
– Za dobru komunikaciju s Bogom potrebno je otvoriti svoje srce, biti spreman učiti, mijenjati se i slušati Božji glas. Molitva, krunica i bdjenja bili su nam oslonac tijekom Domovinskog rata, oslobodila su hrvatske generale Gotovinu i Markača, sprala su nametnutu ljagu s Hrvatske i prvog predsjednika Tuđmana, istaknuo je Roko.
Nakon što je protekle godine bio domaćin Zvonko Bralić u subotu je u obiteljskom domu ulogu domaćina preuzeo dr. sc. Ante Bralić, docent Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i supruga mu Ana.
Bibinjski slavuj
– Godišnja okupljanja ispunjavaju i srce i dušu, čine ljude sretnima i bude sjećanja, pa im se i odrasli i djeca raduju tjednima unaprijed. Okupljanje Bralića pruža svojevrsni oslonac u životu i daje osjećaj pripadnosti, sigurnosti i zajedništva, kazao je domaćin Ante.
Obiteljska okupljanja ne mogu proći bez bibinjskog slavuja klape Intrade Tomislava Bralića u Bibinjama zvanog Tonči. Odrastajući s još devetoro braće i sestara naučio je kako funkcionirati u velikoj zajednici.
– Sa svojim ritualima ovo je malo putovanje u prošlost, na kojem uvijek iznova otkrivamo svoje korijene, ali i stoljetnu pripadnost ljudima i podneblju gdje živimo, kazao je Tonči koji u braku s Mirjanom, dugogodišnjom članicom ženske klape Garofuli, ima četiri sina.
Nakon subotnje večernje mise za Braliće, na kojoj je bilo točno 94 vjernika, od toga 70-ak Bralića, koju je u mjesnoj crkvi Velike Gospe uz nadahnutu propovijed predvodio župnik don Emil Bilaver, priređeno je cjelovečernje druženje.
Samo dan nakon povijesne odluke u Haagu bila je to fešta Bralića za pamćenje.
– Bliskost članova obitelji i Bralića mnogo znači i za djecu jer su primjer ponašanja koje će s radošću usvojiti za cijeli život, zaključila je umirovljena učiteljica Milka rođena Zuanović u Selinama, gotovo 47 godina Bralićeva nevista, supruga Josipa Bepa.