Zadarska županija kao model za novu vrstu urbane regije

Impresioniran sam urbanističkim i prostornim planiranjem Zadarske županije pod vodstvom Nives Kozulić; nijedna županija na obali u Hrvatskoj ne zna toliko o sebi kao Zadarska, kaže Ivan Rupnik

Ovih dana u Zadru borave profesori i studenti s arhitektonskih fakulteta sveučilišta Northeastern iz Bostona u SAD-u i sveučilišta Vasco da Gama iz Coimbre u Portugalu. Njihov boravak dio je terenskog rada u sklopu istraživanja “Estudo Comparativo para a Reabilitação Urbana PT_HR Algarve-Dalmácia” kojeg zajedno provode ova dva sveučilišta. Pojednostavljeno prevedeno, radi se o iznimno aktualnoj temi održivog pristupa turizmu.
Istraživanje se odvija pod vodstvom dva mlada stručnjaka, Ivana Rupnika i Ricarda Camacha. Obojica su jako dobro poznati domaćoj stručnoj javnosti – Ricardo po svom projektu Casa granturismo kojeg razvija u Portugalu i predavanjima koja je već držao u Hrvatskoj, Ivan po svom svestranom djelovanju u rasponu od predavanja, uredništva u časopisima i objavljivanja knjiga do “praktičnih” projekata. Ovo je prilika da ovu dvojicu arhitekata sa diplomom Harvarda predstavimo široj zadarskoj publici.
Turizam nerazdjeljiv dio ekonomije
Što je tema vašeg istraživanja? Možete li ga ukratko predstaviti?
Ricardo Camacho: Ovo komparativno istraživanje ima za cilj pridonijeti strategijama projektiranja vezano za rehabilitaciju obale u regiji Algarve na jugu Portugala, na način da prepozna sličnosti s razvojem turizma i društva u Dalmaciji, a posebno u zadarskom kraju. Od urbane kulture i kulture građenja do obalne infrastrukture, Zadar nudi seriju primjera koji su postali fundamentalni za sve uključene u ovom timu, u smislu boljeg razumijevanja trenutnog konteksta u Algarve-u kao i njegovih mogućnosti u budućnosti. Veze turizma i kulture građenja, turizma i razvoja obale ili obalnih resursa i industrije bile su ključne za razvitak obje regije tijekom prošlog stoljeća. Razvoj ovih odnosa u obje regije, uvažavajući razlike tijekom vremena, omogućava nam da shvatimo prošlost i predvidimo buduće fenomene ovdje i tamo.
Ivan Rupnik: Zanima nas proučavanje i razvijanje strategija urbane rehabilitacije u regiji Algarve u Portugalu i u Dalmaciji. Želimo bolje razumjeti potencijalnu ulogu turizma u razvijanju otpornijih i održivijih obalnih regija. Sve dosad turizam je zaista funkcionirao kao “industrija” u smislu kasnog 19. i ranog 20. stoljeća; u obje ove regije turizam je postao nerazdjeljiv dio ekonomije, prirodnog i kulturnog krajolika, svakodnevnog života. Zanima nas kadriranje turizma kroz ovakvu širu leću. To nije toliko komparativna studija, u smislu da uspoređujemo sličnosti na oba mjesta, iako dvije regije imaju mnogo toga zajedničkog; pokušavamo uspostaviti dijalog koji se odnosi na zajednička iskustva, interesira nas shvaćanje određenih procesa koji nam mogu pomoći u donošenju odluka o budućnosti ove dvije regije, koje nam mogu pomoći u predviđanju.
Vezano za temu vašeg istraživanja, zašto ste odabrali Hrvatsku i Portugal kao područje istraživanja, posebice regiju Algarve i Zadarsku županiju?
Ivan Rupnik:Zbog mnoštva razloga. Obojica smo prilično povezani s ove dvije regije. Ja sam imao priliku doznati nešto o ambicijama Sveučilišta u Zadru, o planiranju arhipelaškog kampusa. Također sam impresioniran urbanističkim i prostornim planiranjem Zadarske županije pod vodstvom Nives Kozulić; nijedna županija na obali u Hrvatskoj ne zna toliko o sebi kao Zadarska. Na mnogo načina vidim Zadarsku županiju kao model za novu vrstu urbane regije, zanimljivo mjerilo u kojem bi se mogla planirati čitava jadranska obala, manje od čitave obale, a veće od tipičnog metropolitanskog područja. Kroz moju dugu suradnju s Ricardom također sam imao priliku doznati teme iz Algarve-a, i ustanovio sam da neki od uspjeha, ali i pogrešaka iz te regije mogu biti ne samo korisni za Hrvatsku, nego i sugerirati nove modele za arhitekturu i urbanizam za mnogo širi kontekst.
Iskustvo Algarve-a korisno za Hrvatsku
Ricardo Camacho:Kao što sam već rekao, tijek razvoja obale u obje regije pokazuje nam niz sličnih odluka i djelovanja između ljudi i teritorija više nego ikad. Zajednička politička, povijesna i kulturna podloga dala nam je osnovu za ovo istraživanje koja identificira zajedničke i usporedive inpute za sagledavanje potpuno različitih oblika djelovanja duž teritorija. Dodatni odnos koji smo Ivan i ja razvili s obje regije omogućio nam je jedinstveno shvaćanje dvije periferne južne europske zemlje izrasle na mediteranskoj kulturi. Kada mi je Ivan prvi put pokazao grad Zadar i okolnu izgradnju kompleksa Borik, Marine Sukošan pa čak i luke Gaženica koja je trenutno u izgradnji, moje zanimanje za ovo područje, kao modela za novu vrstu odnosa između urbanog razvoja, industrije i upravljanja resursima koji su fundamentalni za razmatranje kada se razmišlja o budućnosti mog zavičaja Algarve-a, postaje očigledno. S druge strane postoji i čitav jedan ruralni svijet, zajednički većini mediteranskih zemalja, koji je ostao ekstremno sličan u ove dvije regije. Suhozidi i terase oblikovali su poljoprivredne i stočarske krajolike na vrlo sličan način u Algarve-u i Zadru, od maslinika do vinograda.
Možete li usporediti trenutačno stanje u Portugalu i Hrvatskoj vezano za turizam, turističku infrastrukturu i prostorno planiranje? Koje su sličnosti a koje su razlike?
Ivan Rupnik:Prije ekonomskog kraha, pogotovo nakon 2004., Algarve je doživio masovnu izgradnju, kroz privatne špekulacije i kroz financiranje Europske Unije. Iskustvo ovog EU/privatnog koktela može mnogo naučiti Hrvatsku budući da ulazi u Uniju. Gospodarski krah u Portugalu, ostavio je ogroman fond napuštenih hotela u mjeri usporedivoj s mnogobrojnim hotelima oštećenima i napuštenima kao posljedica Domovinskog rata. Hrvatska ima ogromno iskustvo upravljanja ovim dugim i sporim procesom rehabilitacije. Gotovo da nema novih kompleksa u Hrvatskoj, većinom se radi o obnovama u jednom ili drugom obliku, arhitektonskom ili urbanističkom mjerilu. Obje zemlje živjele su s turizmom neko vrijeme; nemoguće je razdvojiti turizam od ostalih aspekata ekonomije, kulture, itd.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU