Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Po broju pomorskih časnika Hrvatska četvrta na svijetu!

18.12.2016. 23:00
Po broju pomorskih časnika Hrvatska četvrta na svijetu!


Prepunom dvoranom Hrvatskog narodnog kazališta u Zadru prolomio se snažan pljesak kada se jedan od najdugovječnijih ravnatelja neke škole u Zadru, popeo na pozornicu kako bi u povodu Dana Grada i blagdana svetog Krševana primio svoju zasluženu nagradu – Grb Grada Zadra.
Riječ je o Svetku Perkoviću, dugogodišnjem iznimno uspješnom ravnatelju zadarske Pomorske škole koja je najviše njegovom zaslugom, postala jedna od najboljih pomorskih škola u Hrvatskoj i svojevrsni zadarski brend.
No, on će kao i uvijek uz široki osmijeh, odmah dodati kako je to značajno priznanje – priznanje svim njegovim kolegama, ali i učenicima koji ma gdje bili i plovili – svoju školu predstavaljuju na najbolji mogući način.
Priznanje je to i mnogim hrvatskim pomorcima, od kojih su u velikoj većini oni sa zadarskog područja. Svoje pomorske korake počeli su, a kroz profesionalni staž i nastavili, upravo uz zadarsku Pomorsku školu koja već 60 godina odgovorno i savjesno brine o mladim pomorskim naraštajima i zajedno s Pomorskim odjelom Sveučilišta u Zadru velikim dijelom pridonosi sjajnoj priči o pomorstvu koja je uz turizam, najznačajnija i najuspješnija djelatnost ovoga kraja.
Dvodnevna radionica
Možda je mnogima nepoznat podatak da je Republika Hrvatska u odnosu na veličinu i broj stanovnika zapravo – pomorska velesila jer ima 12.077 pomorskih časnika te je na četvrtom mjestu na listi članica EU koje imaju pomorsku administraciju.
Naime, krajem listopada ove godine Svetko Perković je bio u Lisabonu, u sjedištu Europske agencije za sigurnost u pomorstvu (EMS) gdje je održan skup predstavnika pomorske administracije i predstavnika pomorskih učilišta svih zemalja članica EU- a. Kako je pojasnio Perković, EMS je tijelo Europske komisije (EC) koje brine o provedbi mjera, propisa i smjernica koje se odnose na pomorska pitanja s posebnim naglaskom na – sigurnost. Provodi nadzor i kontrolu primjene propisa s tog područja uključujući i trajni nadzor pomorske administracije, organizacije sustava i nadzor pomorskih učilišta u zemljama članicama EU- a. Agencija temeljem svog djelovanja potom priprema rješenja koja se u administrativnom sustavu EU pretaču u zakonske obaveze, smjernice ili kazne za moguće nepridržavanje propisa.
– Dvodnevna radionica uključivala je prezentacije i rasprave o temama vezanim za ljudske resurse u pomorstvu i obuhvaćala je nekoliko tema s prezentacijama i raspravom o pojedinim pitanjima koje su, s gledišta pomoraca i nacionalnih administracija, važni za sve zemlje članice. Glavne teme ovog skupa odnosile su se na različite sadržaje koje su bitne za ljudske resurse u pomorskom sektoru. Svim temama se pristupa ozbiljno jer je ljudski faktor najvažniji u svim elementima pomorskog poduhvata kao što je, primjerice, sigurnost plovidbe, ljudi, tereta i broda, i zaštiti morskog okoliša – ispričao je ravnatelj zadarske Pomorske škole.
O puno se tema tako raspravljalo u Lisabonu, ali kako je primijetio Perković, možda je javnosti najzanimljivija i najvažnija ona tema koja se odnosi na ljudske resusre u pomorstvu i odgovara na pitanje – gdje je Hrvatska u okviru zemalja EU-a i gdje u svjetskim okvirima?!
Do odgovora se došlo, kako je pojasnio naš sugovornik, statističkim metodama koje su dominantno koristile podatke nacionalnih pomorskih administracija, a manjim dijelom i pomorskih tvrtki i asocijacija, pa je napravljen prikaz stanja ljudskih resursa u pomorstvu do najsitnijih detalja.
– Statističko izvješće datirano je krajem 2014. godine i dobra je podloga za kreiranje dijela pomorske politike koja se odnosi na ljudske resurse u okviru zemalja članica EU-a. Kada se statistika proširi na globalno dominantne pomorske zemlje, Hrvatska je i dalje visoko pozicionirana. Na takvoj tablici, brojem časnika ispred Hrvatske su samo – Filipini, Rusija i Ukrajina. Što se tiče pomoćnog osoblja u posadama brodova, u principu, njihov broj odgovara i broju časničkog kadra, ali to uglavnom ovisi o vrstama brodova. Premda predstavljene statistike primarno tretiraju samo kvalificirano osoblje, časnike i zapovjednike, za pomoćno osoblje se može paušalno reći da u današnjim vremenima dominiraju prekooceanske zemlje, Filipini, Indija i Kina – otkrio je Svetko Perković.
Objasnio je potom kako je puno čimbenika kojima se može opravdati ovakav položaj Hrvatske u svjetskom pomorstvu, a kako je dodao, zlobnici i neupućeni će reći da ljudi “idu navigati” jer nema posla, a obično se tu pridodaju i “socijalni” atributi i prilike.
Važnost pomorske administracije
– Možda to u određenom dijelu i stoji, ali posao pomorskog časnika danas, na mostu i strojarnici izuzetno je zahtjevno zanimanje ne samo zbog specifičnih i teških uvjeta rada, nego i zbog potrebe za pouzdanim korištenjem sofisticirane opreme visoke tehnologije i trajnog, cjeloživotnog učenja na širokom području kao što je navigacija, komunikacija, upravljanje, organizacija, sigurnost, zaštita mora i okoliša, zakonski propisi i mnogi drugi važeći sastavnici ovog složenog i odgovornog posla. O poslovima, izazovima i odgovornosti za zapovijednike i upravitelje stroja, kao najveća zvanja u pomorstvu, trebala bi se pisati knjiga enciklopedijskog formata. Objektivno se može reći da se u Hrvatskoj, unatoč svemu, dugo vremena provodila politika koja je omogućila stvaranje kvalitetnog časničkog kadra. Pouzdanim radom na brodovima svjetskih kompanija, oni su stvarali uvjete u kojima je hrvatski časnik i zapovjednik tražen i poštovan. Na takav način su širom otvorena vrata hrvatskim pomorcima diljem svijeta. Na prvom mjestu u toj “politici” hrvatska su pomorska učilišta koja su, u prvom redu, odradila poslove na motivaciji mladih ljudi za pomorska zvanja, a poslove na obrazovanju i izobrazbi pomoraca, unatoč svemu, odradili su u skladu za zahtjevnim svjetskim standardima – mišljenja je Perković.
No, važno mjesto u tom “projektu” ima i hrvatska pomorska administracija. Mali ured u sklopu resornog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, koje čine tek, prema Perkovićevim riječima, dvoje, troje ljudi – prati, provodi, bilježi, korespondira sa svim pomorcima, implementira međunarodne propise s ovog područja, prati njihovo provođenje, usmjerava u radu i nadzire pomorska učilišta.
– Na takav način pouzdano provodi sve aktivnosti koje su pomorcima potrebne, u administrativnom smislu, za nastup u zahtjevnom pomorskom tržištu. Prije Domovinskog rata značajnu su ulogu imale i domaće brodarske tvrtke. Međutim, danas kada su one rijetke ili ih u nekim pomorskim sredinama uopće, nažalost, više i nema, čitav teret je ostao na učilištima i administraciji te nekim tvrtkama i agencijama koje se bave posredovanjem u zapošljavanju pomoraca. U prilog tome govori i činjenica da je RH, u ovom trenutku jedina zemlja članica EU, a vjerojatno i u svijetu u kojoj pomorska administracija zna za svakog od 12.077 pomorca. Zna je li angažiran na brodu ili je na godišnjem odmoru i koje je vrijeme u svakoj godini proveo na brodu. Upravo ovaj model praćenja i brige o pomorcima spomenut je i pohvaljen i od strane predstavnice našeg, resornog Ministarstva i izazvao je golemo zanimanje prisutnih predstavnika pomorskih administracija zemalja EU -a u Lisabonu – rekao je na kraju ravnatelj zadarske Pomorske škole Svetko Perković.