Naletio na divljač, a nitko mu ne želi isplatiti štetu

– Ja sam morao platiti popravak automobila i izdvojiti za to 15 tisuća kuna. A što da to nisam mogao – zaključuje Cero napominjući kako bez obzira na sve odbijenice koje je dobio, neće odustati od svojih prava i potraživanja naknade za štetu koju je imao
Nije mi jasno po kojim kriterijima i po kojim osnovama se isplaćuju naknade šteta nastale nakon naleta na divljač na javnim prometnicama. Nedavno sam u Vašim novinama pročitao članak u kojemu se navodi da je dožupan Stanko Zrilić službenim vozilom naletio na srnu nedaleko od Zagreba, na dionici Hrvatskih autocesta Zagreb – Rijeka te da će mu ta šteta biti nadoknađena. Ja sam sredinom rujna imao gotovo identičnu prometnu nezgodu na Državnoj cesti između mjesta Valpovo i Šag u kojoj mi je na vozilu nastala šteta procijenjena oko 15 tisuća kuna. Slao sam zahtjeve za naknadu štete Croatia osiguranju, a potom i Hrvatskim cestama, no odbili su me pod izlikom izmjena u Zakonu o lovstvu. Da stvar bude bolja, nadležno Lovno društvo Šljuka ustupilo mi je policu osiguranja koju su upravo za takve štete uplatili Croatia osiguranju – rekao je Dario Cero iz Zadra, vidno razočaran načinom na koji funkcioniraju administrativne službe u tim poduzećima.
Izvlačenje na Zakon o lovstvu
Svoju priču Cero je potkrijepio dokumentacijom, a iz nje se sasvim jasno iščitava da mu je tijekom vožnje dionicom ceste pod nadležnošću Hrvatskih cesta, nenadano iz odvodnog kanala uz rub prometnice, pred “vozilo “kia rio” izletio srndać. Od siline udara životinja je uginula, na vozilu je nastala velika materijalna šteta, a samo pukom srećom nisu ozlijeđeni ni on, ni njegova supruga koja se u trenutku nesreće nalazila s njim u vozilu. Na mjestu nezgode proveden je očevid, sačinjen policijski zapisnik, ali i zapisnik Lovnog društva Štuka iz Valpova o preuzimanju tijela životinje. Dario Cero odvezao je svoje vozilo na popravak i procjenu štete te je potom svu tu dokumentaciju, zajedno sa zahtjevom za odštetu, proslijedio najprije Croatia osiguranju. Ubrzo mu je stigla odbijenica s pravom žalbe pa je toj dokumentaciji priložio i dodatni dopis u kojemu se poziva na spremnost Lovnog društva da se s njihove police, a koja je plaćena sve do polovine 2015. godine, njemu nadoknadi nastala šteta. No, uslijedila je i odbijenica drugostupanjskog tijela u kojoj je između ostaloga stajalo da “Osiguravajuća društva koja bi isplatila takvu štetu platila bi tzv. “ne dug” ili bi platili nešto što nema pravnu osnovu u postojećim propisanim zakonima. Stvarni štetnik po Zakonu u konkretnom slučaju jeste pravna osoba koja gospodari prometnicom”.
Stoga je Cero tu dokumentaciju proslijedio na adresu Hrvatskih cesta, no stigla mu je odbijenica i od njih, a u cijeloj priči, zanimljivo je da su se i oni pozvali na iste zakonske odredbe te u dopisu navode kako zahtjev za naknadu štete ne mogu prihvatiti “s obzirom na odredbu članka 37. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lovstvu”.
Nakon tri mjeseca bezuspješne borbe s administrativnim “vjetrenjačama”, Cero je odlučio svoju priču iznijeti u javnost i to, kako je kazao, ne samo zbog sebe, već i zbog svih ostalih koji su se našli u sličnoj situaciji. Ogorčen je, kaže, jer mu na koncu preostaje samo privatna sudska parnica s Hrvatskim cestama. Za sve to potrebno je dosta vremena, a i novca.
Administrativne vjetrenjače
– Paradoks u cijeloj priči je što je Lovno društvo uplatilo policu Croatia osiguranju i za ovakve nezgode sve do 2015. godine. Međutim, Croatia osiguranje sa sebe skida odgovornost i odbija isplatu štete pozivajući se na izmjenu Zakona, a s druge strane, oni nakon izmjene Zakona u lipnju prošle godine, nisu Lovnom društvu vratili uplaćeni novac namijenjen za isplatu šteta nastalih nakon naleta divljači – pojašnjava Cero dodajući još kako je slično i s Hrvatskim cestama koje bi automatizmom trebale nakon izmjene Zakona preuzeti odgovornost. No, oni ga, tvrdi, upućuju na privatnu tužbu jer je Zakon tek nedavno stupio na snagu pa nemaju “sudski presedan” u ovakvim slučajevima.
– Ja sam morao sam platiti popravak automobila i izdvojiti za to 15 tisuća kuna. A što da to nisam mogao?! Niti bi imao auto, a niti bi mogao pokrenuti privatnu parnicu protiv Hrvatskih cesta jer uz nju treba priložiti račun o popravku – zaključuje Cero napominjući kako bez obzira na sve odbijenice koje je dobio, neće odustati od svojih prava i potraživanja naknade za štetu koju je imao.
Slijedom njegove priče uputili smo zahtjev za službenim očitovanjem odgovornih osoba iz Croatia osiguranja i iz Hrvatskih cesta, no uslijedio je isti odgovor kakav je dobio i Dario Cero. Na upit zašto Croatia osiguranje nije nakon izmjene Zakona o lovstvu vratilo novac koji je u tu svrhu uplatilo Lovno društvo, nismo dobili konkretan odgovor, a slično je bilo i s Hrvatskim cestama kad smo zatražili pojašnjenje zašto HAC isplaćuje takve štete, a oni ne. Dobili smo tek šturi odgovor kako su to dvije različite firme koje na različit način posluju, a ostali smo uskraćeni i za komentar o prelasku čelnog čovjeka iz HC-a u HAC, upravo u vrijeme kada je gospodin Cero slao puste dopise i zahtjeve za obeštećenjem.