Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Strašno je što djeca odrastaju u domovima

Autor: Bojana Mrvoš Pavić

19.02.2013. 23:00
Strašno je što  djeca odrastaju  u  domovima


Skrb za tu djecu ne znači, međutim, staviti ih u domove ili u udomiteljske obitelji i tamo ostaviti, zaboraviti na njih


Ovih bi dana ministrica  socijalne politike, Milanka  Opačić, na stol trebala dobiti detaljne izvještaje svih  osamdesetak centara za socijalnu skrb u Hrvatskoj, o  tome zašto se samo devet  mališana u dobi do sedam  godina, od ukupno 540 njih  koji su smješteni po domovima za djecu ili u udomiteljskim obiteljima, nalazi u procesu posvajanja.  Tragična je to posljedica  dugogodišnjeg zanemarivanja čitavog sustava socijalne skrbi, koji je naučio ići  linijom manjeg otpora, pa  djecu radije zbrinjavati u  domovima, makar to trajalo  godinama, negoli ih smiještati u posvojiteljske obitelji.
Ministrica Milanka  Opačić, i sama posvojiteljica, odlučila je s ovim problemom uhvatiti se u  koštac. Centri za socijalnu  skrb moraju joj za svako od  540 djece dostaviti podatak  o tome što je dosad učinjeno, odnosno što se propustilo učiniti, da dijete dobije  pravu obitelj. Kad se to  učini, najavljuje ministrica,  stvari se moraju ubrzati, i  samo do kraja ove godine u  procesu posvajanja mora  biti preko stotinu mališana.
Propisati rokove
– To je dobar početak  rješavanja predugo zanemarivanog problema. Na  tragu je naših prijedloga koje ponavljamo već duže vrijeme, a to je da se centrima  za socijalnu skrb propišu  točne aktivnosti u procesu  posvajanja djeteta, ali i, što  je još važnije, rokovi unutar  kojih te aktivnosti moraju  biti ispunjene. Djecu u sustavu socijalne skrbi država  je iz opravdanih razloga izuzela iz njihovih bioloških  obitelji. Skrb za tu djecu ne  znači, međutim, staviti ih u  domove ili u udomiteljske  obitelji i tamo ostaviti, zaboraviti na njih. Dom ili  udomiteljska obitelj mogu  biti samo prijelazna faza do  povratka u biološku obitelj,  što bi trebao biti prioritet  koji onda podrazumijeva i  pomoć biološkim roditeljima da postanu bolji roditelji,  ili do odlaska u posvajateljsku obitelj. Bez obzira na  nas posvojitelje, na naše  želje i potrebe, dijete, prije  svega, ima pravo na biološkog, dobrog biološkog roditelja. Ako to nije moguće,  onda djeci u što kraćem vremenu treba naći posvojiteljsku obitelj. Strašno je,  međutim, što djeca odrastaju u domovima, a sustav  ne čini dovoljno da to promijeni, ističe Diana  Topčić-Rosenberg, predsjednica udruge Adopta za potporu u posvajanju.
Udruga osnovana prije  dvije godine broji sedamdesetak članova, među kojima  su neki dijete uspjeli posvojiti za samo tri mjeseca,  neki su na posvajanje čekali  i po sedam godina, mnogi  čekaju i dalje. U prosjeku,  napominje predsjednica  udruge, i sama majka posvojene djevojčice, proces  traje oko dvije godine.
Zašto toliko dugo
– Zašto toliko dugo, i zašto  je tako malo djece u procesu  posvajanja, ja ne znam, mogu samo pretpostaviti da je  socijalni sustav preopterećen. Sigurno je teško nekome oduzeti roditeljska  prava, što je preduvjet za  pokretanje procesa posvajanja, no sustav socijalne skrbi mora preuzeti odgovornost za posao koji obavlja, i  za svoje profesionalne odluke. Najgore je izbjegavati  donošenje tih odluka.  Nečinjenje je, nažalost, postalo standard, i zato mi je  drago što je ministrica stala  iza odluke da se to riješi,  kaže Topčić-Rosenberg. Kako napominje, prvi je apsurd  to što Obiteljski zakon, osim  prava djeteta na obitelj, poznaje i pravo potencijalnih  posvojitelja na posvajanje.   To treba mijenjati jer, kako  pojašnjava, pravo na roditeljstvo, kao međunarodna  pravna kategorija – ne postoji. Samo dijete ima pravo  na obitelj, i samo na dijete  sustav socijalne skrbi treba  misliti.
– S druge strane, taj sustav  ni potencijalne posvojitelje  ne smije doživljavati, i tretirati, kao “napasti”. Mi bismo tom sustavu trebali biti  potencijalni partneri, ljudi  koji će pomoći da dijete dobije ono što mu treba – dom i  ljubav, dodaje predsjednica  Adopte.
A u kakve je to “napasti”  sustav pretvorio potencijalne povojitelje? – Sam ih tjera  da pišu pisma, zivkaju i “dosađuju”, budući da drugih  pravila, i pravila općenito –  nema.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU