KAKO CARU SKINUTI KRUNU

Lov na zubaca, bilo kojim načinom, zahtijeva dobro poznavanje morskog dna gdje se zadržava te dobar omjer mamčenja, čime ga se zadržava na utvrđenoj poziciji
Njegovo prisustvo u Jadranu je očito. Vidljivu agresivnost ujedinjuje bahati i tvrdoglav karakter, koji ga u ponašanju stavlja izvan svake norme. Voli mirna područja. Izbjegava ljetnu buku brojnih brzih brodova i glisera. Boravi na dubinama do 200 metara, ali se zaleti i u plića mora, uvijek u kontaktu s dnom.
Od 15. travnja pa do 1. lipnja za zubaca traje lovostaj.
To je vrijeme parenja kada se povlači u plića mora gdje nema mreža i šuma brodskih motora. Tada za tog grabežljivca nastupa vrijeme mira.
Panule – povlačne tunje
No, u vremenu kada nema lovostaja, tada brojni ribolovci kreću u lov na cara svih riba.
Najčešći oblik u lovu na zubaca su panule, kojima se lovi iz broda u kretanju i kojih ima različitih vrsta, oblika i konstrukcija. Mogli bismo kazati da je skoro svaka ista ili slična, ali se ipak svaka razlikuje prema osobnosti njenog vlasnika i njegovih sitnih tajni. To je vrsta povraza koji se koristi u ribolovu na najproždrljivije vrste riba pa prema tome i za zubaca, a mogu biti različitih vrsta. Imamo ih sa i bez olovnica, za dnevni i noćni ribolov, s jednom, dvije ili više udica. Panulom se može loviti pomoću štapa ili iz ruke.
Zubatac se isto tako lovi i parangalom, ali taj ulov se ne računa kao šampionski, jer u tome nije sudjelovao ribolovac. Panulom se uglavnom lovi danju, dok se parangali koriste u ranim satima jutra.
Lov na sidru
Zubatac postaje vrlo aktivan nakon mriješćenja u toplijim vremenima kada slijedi jata manjih riba i lovi. Taj lov ga vodi i u plića mora u potrazi za srdelama, manulama i ušatama.
Ribolov zubaca iz broda koji je usidren, specifičan je, jer je potrebno prvo utvrditi mjesta i pozicije gdje se zubaci kreću. Potrebno je otkriti mjesta s neravnim dijelovima dna, grebenima, travom posidonijom, gdje se krije i od kuda vreba svoje žrtve. Najbolje pozicije za ovakav način ribolova na zubaca su podmorja s rubovima koji stvaraju manje visinske razlike na dubinama od 25 do 40 m. Ti rubovi koji razgraničavaju grebene najbolja su staništa, gdje se mogu sresti vrlo veliki primjerci. Utvrdivši njegov teritorij obitavanja, možemo biti sigurni da će ga se na tim mjestima uvijek naći. Utvrdivši njegovo prisustvo, ako se želi uspješno loviti, potrebno je dobro toriti, brumati. Pritom treba paziti na jačinu struje da se torenje, brumanje ne rasprši dalje od područja gdje se zadržava zubatac. Brod se sidri na samom rubu grebena kako bi se postigla najbolja pozicija za lov. Kako se radi o ribolovu na srednjim dubinama, koristit ćemo alate, odnosno štapove lagane konstrukcije od 4 – 6 kg s malim rotirajućim rolnama ili snažne štapove za lov iz broda s fiksnim rolnama, na kojima je namotano i do 200 m najlona od 0,40 mm. Završetak osnovice gotovo je uvijek isti, bilo da se lovi živim ili mrtvim mamcem. Slijedi produžetak od 2 m na čijem se kraju nalazi vrtilica (zogulin), malo primjetljiva, ali izdržljiva (najmanje 15 kg). Završetak, odnosno predvez, treba biti od najlona od 0,40 ili 0,50 mm, zavisno o veličini prisutnih primjeraka. Posljednjih 15 cm treba udvojiti ili koristiti najlon debljeg profila. Koriste se dvije udice broj 4/0 kratkog vrata, jedna od druge udaljene 6 do 7 cm i koje se dobro uklapaju bilo da se radi o živom ili mrtvom mamcu.
Mamci, ješke
Najbolji živi mamci su ušate, cipli, manule ili skuše. Nisu za podcjenjivanje ni perge, škrpunići, ili bukve, ali i sve ostale vrste na koje zubatac nailazi u svom području blizu dna. Mamci se nadijevaju laganim probojem ispod same kože. Jedna udica postavlja se u blizini repa, a druga u blizini glave.
Najprimamljiviji mamac za zubaca je ipak trlja, ali koja se vrlo teško može sačuvati živa. Ako se osigura živa tada rezultat neće izostati. Živi mamci moraju biti podignuti iznad dna kako ne bi završili među algama. Da bi se opteretio završetak-predvez, potrebno je dodati olovnice od 20 do 100 grama. U slučaju jakih struja i veće dubine potrebno je postaviti klizajući plovak, kapaciteta da je u stanju držati mamac s olovnicom iznad samog dna. Nakon učvršćenja plovka na potrebnu visinu, mamac se spušta prema rubu grebena, prema mjestu gdje se pretpostavlja da se nalaze zubaci i gdje se očekuje zahvat mamca. Tada treba paziti kada dođe do ulova. Potrebno je podesiti mašinu i spriječiti veće odvijanje predveza da ne dođe do zaplitanja među grebenima prilikom pokušaja bijega lovine.
Srdela i sipa najbolje su od mrtvih mamaca. Srdela se nadijeva da se jedna udica provuče kroz oko, a druga po sredini tijela, dok se sipa priprema za panulu tako da se jedna udica kači za sredinu trbuha, a druga među kracima.
Loveći mrtvim mamcem treba biti spreman na najmanji pokret vrha štapa i tada brzo reagirati i kontrirati, jer postoji opasnost da se ulov izgubi. Lov na zubaca iz broda zahtijeva poznavanje morskog dna i način mamčenja-brumanja. Utvrdivši pozicije za ribolov, treba izvršiti dobro mamčenje-brumanje od srdela kao osnovice, samljevenih morskih ježinaca, komadića hobotnice i smrznutih liganja. Mamčenje-brumanje vrši se posebnim napravama koje se u dodiru s dnom otvaraju i raspršuju sadržaj za primamu.
Pri ovakvom ribolovu na osnovici pribora postavlja se klizajuće olovo koje se zaustavlja na vrtilici, na kojoj se nalazi predvez od 2 metra. Na predvezu su vezane dvije udice na koje se onda nadijeva sardina ili neka druga ješka, sakrivajući udice.
Za lov zubaca koriste se i mnogi umjetni mamci od raznih materijala, koji svaki ribolovac ima u svom arsenalu ribolovnog pribora. Panulavanje s umjetnim mamcima ovim načinom jedinstveni je sistem koji dopušta odgovarajuću dubinu bez opterećivanja osnovice ili upotrebe dubinskih sajli. Prednosti koje se ostvaruju su maksimalni kontakt s ulovom, izostanak bilo kojih prepreka između ribolovca i ulova, upotrebu lakših osnovica. Iskustvo koje stječu u lovu na zubaca kaže im koje su najbolje i koje će u pojedinom vremenu i na kojem mjestu što koristiti. Ipak nema tog umjetnog mamca koji može zamijeniti prirodni.