Pravilnikom se ostvaruju osobni interesi i potkopavaju humanističke znanosti

Dok se ne donese jasna strategija znanstvenog sustava najavljena za lipanj ne može se hrliti s pravilnikom koji je sam po sebi dubiozan jer kao mjerilo uzima indekse i baze (WASS SENSE i ERIH) koje niti nemaju bibliometrijsku namjenu, a kamoli međunarodnu prepoznatljivost da bi postali norma znanstvenog sustava jedne države – Mario Županović

Prvog dana ožujka na snagu je stupio novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Uslijedile su reakcije znanstvenika s hrvatskih Sveučilišta, prije svega onih sa humanističkih studija. Neki su palili radove, drugi prosvjedovali, a dr. sc. Nikola Vuletić odlučio je poslati pismo predsjedniku Sabora Josipu Leki, te ovoj instituciji vratiti Državnu nagradu za znanost. Vuletić nije jedini koji se ne slaže s odredbama Pravilnika koji mahom pogađa znanstvenike koji se nalaze u zvanju asistenata, jer im znatno produljuje period u kojem mogu prijeći u zvanje docenta.
Iva Grgić Maroević, izv. prof. s Odjela za talijanistiku u potpunosti podupire Vuletićevo pismo, te je i sama sličnog mišljenja.
Marko Lukić, docent s Odjela za anglistiku, napominje kako Pravilnik nije loše strukturiran kao takav, dapače po njegovom mišljenju je puno logičniji nego dosadašnji.
– Sve skupa se ishitreno riješilo zanemarivanjem uobičajenih procedura i bez konzultiranja s mjerodavnim tijelima. U potpunosti se slažem s povećavanjem kriterija potrebnih za izbor u viša znanstvena zvanja, no apsurdno je planirati razvoj društveno-humanističkih znanosti u Hrvatskoj sukladno kriterijima preuzetih od institucija koje se bave prirodno-tehnološkim istraživanjima: Tim više kada te institucije same ne koriste navedene kriterije za napredovanje vlastitih zaposlenika. Uz navedeno bitno je i istaknuti potpuno obezvrjeđivanje hrvatskog znanstvenog izdavaštva koje sukladno novom Pravilniku postaje suvišna aktivnost, ističe Lukić.
Asistent na odjelu za francuske i iberoromanske studije Mario Županović kaže kako je groteskno pozivati se na sintagmu zemlja znanja kada je politika ove države konstantno smanjivanje izdvajanja za visoko obrazovanje i znanstveno istraživanje, te trenutačno izdvajamo tek 0.7 posto BDP-a. Kad je riječ o Pravilniku Županović ističe da je rađen prema klijentelistički ustrojenom neoliberalnom shvaćanju znanstvene izvrsnosti označene mjerljivošću i financijskim inputom.
Još jedna iskusnija znanstvenica, Divna Mrdeža Antonina, na strani je mladih kojima se blokira napredovanje, ali i u obrani hrvatskog jezika.
– Skrenula bih pažnju na važnost istraživanja od nacionalnog interesa. Ukoliko se odreknemo hrvatskog jezika mi ćemo se odreći jednog izuzetno važnog dijela identiteta. Bit ćemo kolonijalizirani. Jezici malih naroda umiru svakodnevno. Čini mi se da i domaći lingvističari previše vode računa o jezičnim razlikama, a malo o ovom problemu, kazala je Mrdeža Antonina.