Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

U utrci Glasovac, Čulina, Poljaković, Sambunjak i Bogdanić

Autor: Nives Rogoznica

19.03.2013. 23:00
U utrci Glasovac, Čulina, Poljaković, Sambunjak i Bogdanić

Foto: Vedran SITNICA



Poljaković koji je široj javnosti postao poznat zbog svojih homofobnih izjava, nakon kojih je suspendiran zbog teške povrede radne dužnosti i narušavanja ugleda zadarskog Sveučilišta, treći je po redu kandidat na listi HRAST-a – Pokreta za uspješnu Hrvatsku


Među 336 kandidata i kandidatkinja koji se na 28 lista natječu za ukupno 12 hrvatskih mjesta u Europskom parlamentu moguće je prepoznati petero kandidata s područja Zadarske županije. Uz esdepeovku Sabinu Glasovac, čija je kandidatura objavljena koncem prošlog tjedna i koja se nalazi na osmom mjestu liste koalicije SDP-HNS-HSU, i laburista Dragu Čulinu koji je šesti po redu kandidat na listi svoje stranke, među kandidatima je i suspendirani profesor na zadarskom Sveučilištu dr. sc. Ivan Poljaković.
Poljaković koji je široj javnosti postao poznat zbog svojih homofobnih izjava, na javnim tribinama nakon kojih je suspendiran zbog teške povrede radne dužnosti i narušavanja ugleda Sveučilišta, treći je po redu kandidat na listi HRAST-a – Pokreta za uspješnu Hrvatsku. Predzadnji na koalicijskoj listi HDSSB-a, HDSSD-a i Zelenih Hrvatske je nećak Branimira Glavaša, Biograđanin Ivan Sambunjak, potpredsjednik HDSSD-a, stranke osnovane prije nekoliko mjeseci. Najbolje pozicionirani Zadranin na listi je Boris Bogdanić, prvi po redu kandidat Socijalističke radničke partije (SRP). 
Njihove nominalne pozicije, zbog prirode glasovanja na izborima za Europski parlament, koji se održavaju 14. travnja, nisu doduše nužno presudne za osvajanje mandata. Naime, na ovim izborima hrvatski građani prvi put imaju priliku, ne samo glasovati za listu u cjelini, već i dati preferirani glas, odnosno izravno, zaokruživanjem rednog broja ispred imena, glasovati za kandidata ili kandidatkinju koju žele vidjeti u predstavničkom tijelu Europske unije. Kandidati s osvojenih više od 10% preferiranih glasova u odnosu na ukupni broj glasova koje je osvojila lista na kojoj se nalaze, pod uvjetom da je ta lista prešla prag od 5% te da sudjeluje u raspodjeli mandata, imat će prednost u odnosu na one kandidate koji nisu osvojili preferirane glasove.