Kakav nam gradonačelnik treba?

Dolaze nam izbori.
Kakav nam gradonačelnik treba?
Definitivno čovjek s vizijom.
Demokracija danas dolazi odozdo; ne odgovara više lobijima, odgovara narodu.
Vrijeme je emotivne politike. Vrijeme je da pustimo prošlost da prođe.
Ekonomija je svojim rastom dovela svijet u krizu. Ekonomija, koju i mi zastupamo, hiperprodukcijom i zaduživanjem potrošila je izvore energije, ugrozila okoliš i promijenila ono ljudsko u nama.
Recesija je kočnica krizi koju živimo već 50 godina. Kao recept za izlazak iz krize ponovno se nudi u svijetu gradnja i proizvodnja automobila.
Lokalna zajednica mora biti model cijeloj državi kako bi koristila nama i našoj budućnosti. Mora pokrenuti novu ekonomiju u ciklusima, proizvodnju i zapošljavanje pod kontrolom politike da obvezno smanji uzroke krize. Da nas učini boljima, da nas poboljša.
To je šansa za novog gradonačelnika koji pored tekućeg posla i ostavštine mora:
1. Reducirati potrošnju energije (dati sručnjacima da diagnosticiraju najprije javnu potrošnju). Koristiti ako treba iskustva ili službu raznih Energy Service Company stručnjaka koji se pri tome autofinanciraju razlikom od uštede na ugovor od par godina. Uzaludno je građanima sugerirati da štede ako ne štedi vlast. Vidjeti treba li našem gradu toliko kuća. Ako treba svesti potrošnju istih na 7l energije po m2. Jer kažu da sve zgrade na grijanje troše u 5 mjeseci koliko i cijeli lokalni vozni park s kamionima u jednoj godini.
2. Uvesti obnovljivu energiju na malim lokalitetima.
3. Uvesti bioenergiju i bioproizvodnju.
4. Zadržati poljoprivredno zemljište pod svaku cijenu. Početi cijeniti selo i lokalne proizvode. U svijetu je sve učestalija navika odlaziti na seoska imanja kupovati namirnice. Stimulirati svoj proizvod.
5. Kontrolirati izgradnju. Time se izgradnja ne blokira, usmjerava se na rekonstrukciju postojećih zgrada s novim matrijalima i skladu s okolišem.
6. Dati prostora urbanom zelenilu. Bogatstvo gradova je u odnosu organskog i neorganskog. Parkovi nisu kozmetika. Zelenilo apsorbira vodu nestalu pod asfaltom i betonom i smanjuje temperaturu gradova za 3-4 stupnja. Urbana forestacija apsorbira CO2 i smanjuje učinak staklenika.
7. Zbrinuti otpad. Kompostirati ostatke hrane iz menza, bolnica, hotela, restorana samo je jedan od načina. Vuna ovaca koju bacamo i time zagađujemo okoliš koristi se u gradnji kao izolacija. Smanjiti naknade za čistoću sada kada pomažemo sustavu vlastitim odvajanjem otpada.
8. Zabraniti parkirališta u povijesnoj jezgri grada.
9. Ekonomizirati prijevoz. Uvesti JUNGO sisteme korištenja automobila, a javna vozila s pretplatom unaprijed koristiti i za druge svrhe i druge putnike.
10. Čuvati vodu, obnavljanjem vodovoda spriječiti da se gubi gotovo 40 posto tog vrijednog resursa.
11. Osmisliti Zadar kao grad prepoznatljive kulture.
12. Brinuti o periferiji grada.
Kada bismo mi građani dobili gradonačelnika s vizijom ne bi nam toliko bilo važno kojoj političkoj opciji pripada. Bio bi prvi čovjek svih građana. Ako sada ne uvedemo novine, bit će sutra kasno i jako skupo.