Globalizacijski procesi su u 20. stoljeću od engleskog jezika stvorili globalni jezik

Rezultate dobivene ovim istraživanjem bilo bi zanimljivo usporediti i koristiti u budućim ispitivanjima vezanim za motivaciju odraslih učenika engleskog jezika i u drugim sredinama kako bi se dobila cjelovitija slika o razlozima pohađanja tečajeva engleskog jezika kod odrasle populacije
Katica Balenović magistrirala je na Sveučilištu u Zadru s temom “Motivacija odraslih učenika engleskog jezika u kontekstu globalizacije”. Radila je u srednjoj školi, predaje na fakultetu, a akademske 2004/05 upisala je poslijediplomski magistarski studij uspješno ga okončavši obranom magistarskog rada.
Zbog čega ste se odlučili za ovu temu magisterija?
– Rad se bavi istraživanjem motivacije odraslih učenika engleskog jezika u kontekstu globalizacije društva. Dosadašnja istraživanja motivacije za učenje stranih jezika u Hrvatskoj (Limić, Mihaljević Djigunović, Vilke-Pinter) provodila su se među školskom populacijom, i nisu bili zastupljeni odrasli učenici, te su i mjerni instrumenti koji su se primjenjivali bili prilagođeni mlađim učenicima. Upravo se iz tog razloga nametnula potreba za istraživanjem ove dobne skupine te izrada instrumenata koji bi na valjan i pouzdan način mogli izmjeriti njihovu orijentaciju (Gardner), tj. razloge učenja engleskog jezika u odrasloj dobi.
Istraživanje u Gospiću i Rijeci
O čemu je riječ u Vašem magistarskom radu?
– Motivacija za učenje stranog jezika predstavlja temu koja je izrazito interdisciplinarna. U teoriji nastave stranih jezika pri određenju pojma motivacije za učenje važne su spoznaje iz područja psihologije i psiholingvistike, s obzirom na to da se motivacija ubraja u afektivnu domenu učenja stranog jezika. Upravo se zato većina teorijskog dijela rada vezanog za motivaciju posvećuje autorima koji su proveli jedno od prvih istraživanja o motivaciji, Lambert, Gardner, kao i Dörnyeiju koji ističe i važnost društvenog konteksta u učenju stranog jezika. Kako je danas taj kontekst pod utjecajem globalizacije, to je još jedan od razloga odabira navedene teme. Pri analizi i određenju motivacije nužno je uzeti u obzir učenikove potrebe, te stoga rad na ovoj temi uključuje analizu potreba za učenjem engleskog jezika. Analizi se pristupa sa sociolingvističkog stajališta jer je naglasak i na društvenom kontekstu usvajanja jezika koji je također pod utjecajem globalizacije (Steger, Beck), u kojoj engleski jezik zauzima mjesto sveopćeg svjetskog jezika (Crystal).
Polazna pretpostavka je da se odrasli učenici odlučuju na učenje engleskog jezika zbog potrebe poznavanja istoga uvjetovanom društvenim promjenama u svim područjima života u okviru globalizacijskih procesa. Istraživanje je izvršeno na uzorku od 100 ispitanika polaznika tečaja engleskog jezika u dvije različite socio-ekonomske sredine (Gospić, Rijeka), odnosno zatvorenijemu manjem gradu i turističko-lučkom središtu, da bi se utvrdilo u kojoj mjeri dobivene orijentacije odražavaju suvremene globalizacijske procese u velikim i manjim sredinama.
Istraživanje je pokazalo da kod odraslih učenika postoje četiri vrste orijentacija, tj. razloga pohađanja tečaja engleskog jezika:
Kao prvo afektivno-kulturalna orijentacija uključuje razloge učenja engleskog jezika iz ljubavi prema tom jeziku i želje za upoznavanjem i razumijevanjem strane kulture i kulturnih proizvoda. (“Učim engleski jer je lijep i zanimljiv jezik”).
Na drugom mjestu komunikacijsko-integracijska orijentacija obuhvaća razloge koji se odnose na želju za integracijom i komunikacijom s ljudima kojima je engleski jezik materinji, drugi ili strani jezik pomoću kojega ostvaruju komunikaciju među ljudima drugoga govornog područja. (“Učim engleski zbog čestih putovanja u inozemstvo”).
Treće, profesionalna orijentacija uključuje razloge vezane za poznavanje engleskog jezika u okvirima radnog mjesta ili stručnog usavršavanja. (“Učim engleski jer mi je potreban na poslu”).
Četvrto, instrumentalno-tehnološka orijentacija odnosi se na potrebu poznavanja jezika zbog tehničkih ili praktičnih razloga. (“Učim engleski jer mi je potreban u svakodnevnom životu, osobno računalo, internet”).
 Kod ispitanika je najviše izražena afektivno-kulturalna orijentacija, zatim profesionalna i instrumentalno-tehnološka i na kraju komunikacijsko-integracijska orijentacija. Analizom potreba za učenjem engleskog jezika utvrđeno je da odrasli učenici pohađaju tečaj iz praktičnih razloga. Također je utvrđeno da se razlozi pohađanja tečaja bitno ne razlikuju u odnosu na sredinu u kojoj polaznici žive. Ovo se može povezati s tvrdnjom o važnosti i potrebi poznavanja engleskog jezika, na što su utjecali globalizacijski procesi koji su u 20. stoljeću od engleskog jezika stvorili globalni jezik.
Priprema za disertaciju
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Zbog kompleksnosti problematike koja nije dovoljno istražena izrada rada trajala je duže vrijeme, s obzirom da je bilo potrebno izraditi instrument (anketni upitnik) kojim je provedeno istraživanje, a koji se sastojao iz dva dijela. Prvi dio sadržavao je opće podatke o ispitanicima, a drugi dio je činio tvrdnje sastavljene nakon analize slobodnih opisa ispitanika primjenjujući skalu Likertovog tipa. Anketni upitnik je statistički obrađen uz primjenu faktorske analize čestica upitnika, izračuna aritmetičke sredine s odstupanjima, analize varijance i izračuna korelacije među uključenim varijablama.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Rezultate dobivene ovim istraživanjem bilo bi zanimljivo usporediti i koristiti u budućim ispitivanjima vezanim za motivaciju odraslih učenika engleskog jezika i u drugim sredinama kako bi se dobila cjelovitija slika o razlozima pohađanja tečajeva engleskog jezika kod odrasle populacije. Također, bilo bi dobro utvrditi razloge pohađanja tečajeva ostalih stranih jezika (npr. njemačkog ili talijanskog) te ih usporediti s dobivenim rezultatima kako bi se utvrdile eventualne razlike među polaznicima drugih stranih jezika s obzirom na status engleskog jezika u suvremenom društvu.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Kako je moj rad kao nastavnika vezan uz područja usvajanja i poučavanja stranog jezika tako ću se u budućim istraživanjima baviti nekom od tema vezanim uz usvajanje engleskog jezika.
Čime se trenutačno bavite?
– Trenutno se bavim prikupljanjem i istraživanjem literature potrebne za izradu disertacije čija je tema interdisciplinarna gdje su važne spoznaje iz teorije nastave stranog jezika, psihologije i psiholingvistike.

 O MAGISTRICI

Katica Balenović rođena je u Gospiću, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1988. godine, te stekla zvanje profesora engleskog jezika i književnosti i diplomiranog sociologa. Od te godine pa sve do 2003. radila je u srednjoj školi kao profesor engleskog jezika. Od 1994/95 akademske godine uz rad u srednjoj školi radila je i kao vanjski suradnik na Pedagoškom fakultetu Rijeka, Odsjek u Gospiću, gdje i danas tj. na Učiteljskom fakultetu Rijeka, Odsjek u Gospiću radi u zvanju višeg predavača. Predaje kolegije Engleskog jezika i Engleskog jezika u razrednoj nastavi na sveučilišnom studiju razredne nastave kao i kolegije Jezičnih i Govornih vježbi te Glotodidaktike s metodikom na stručnom studiju u okviru razredne nastave s modulom engleskog jezika. 2004/5 akademske godine upisuje poslijediplomski magistarski studij Europski studiji: jezici i kulture u dodiru, polje jezikoslovlje na Sveučilištu u Zadru koji uspješno završava obranom magistarskog rada “Motivacija odraslih učenika engleskog jezika u kontekstu globalizacije”.
U vremenu od 2004. – 2006. obnašala je funkciju prodekana za nastavu na tadašnjoj Visokoj učiteljskoj školi u Gospiću, gdje je aktivno sudjelovala u izradi programa za četverogodišnji stručni studij razredne nastave u okviru prilagodbe Bolonjskom procesu. Osim redovitog nastavnog rada trenutno obnaša i funkciju pročelnika Odsjeka učiteljskog studija.
Uz redoviti posao bavi se i znanstveno-stručnim radom. Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim stručno-znanstvenim skupovima, te do sada ima osam objavljenih radova. Pored redovitog rada na Učiteljskom fakultetu radi i kao vanjski suradnik na Veleučilištu Nikola Tesla u Gospiću. Također je angažirana oko vođenja tečajeva engleskog jezika za odrasle pri Pučkom otvorenom učilištu u Gospiću. Udana je i majka dvoje djece.