Za legalizaciju kuće u Zadru trebat će izdvojiti 60 tisuća kuna

Objekti izgrađeni u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, regionalnim parkovima, infrastrukturnim koridorima, na pomorskom i javnom dobru, područjima predviđenim u prostornim planovima za posve drugu namjenu neće se moći legalizirati

Nekoliko tjedana  prije najave Prijedloga zakona  o postupanju s nezakonitim  zgradama Grad Zadar je najavio legalizaciju bespravne gradnje kroz izmjene i dopune  Prostornog plana Grada Zadra. Matrica legalizacije bila je  ista kao u slučaju prostornog  plan, na temelju orto-foto snimaka administrativnog područja Grada Zadra.
– Stručne službe Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva sugerirali su nam da to napravimo po principu zoniranja.  Tako smo u PP-u predvidjeli  zone s bitno suženim urbanističkim kriterijima. Napravili smo to u zonama koje smo  prepoznali kao gusto izgrađene. Međutim, najviše  bespravnih objekata nalazi se  u zonama manje gustoće u  istočnom dijelu grada, kaže  pročelnik za graditeljstvo Grada Zadra Matko Segarić.
Banke će naći svoj  interes
Iako je novim zakonom  predviđena široka paleta bespravno sagrađenih građevina  koje se mogu legalizirati, velika prepreka provedivosti  skriva se u cijeni legalizacije.  Ako se zakon usvoji, za legalizaciju jedne prosječne katnice u Gradu Zadru, trebat će  izdvojiti između 50 i 60 tisuća  kuna. Naravno, radi se o iznosu bez tzv. „kazne” koju će  naknadno odrediti zakonodavac. S obzirom na aktualnu  krizu, malo je onih koji će  moći izdvojiti toliki novac, ali  se očekuje da će u tome banke  naći interes kroz tzv. dugoročno financiranje putem kreditnih linija. Neslužbeno se  doznaje da se o tome već vode  pregovori s vodećim hrvatskim bankama koje bi trebale  emitirati liniju hipotekarnih  kredita. Takvi krediti mogli bi  pospješiti iznajmljivanje jednog dijela građevine kojim bi  se otplaćivala hipoteka, jer u  protivnom, nakon 31. prosinca  2013. krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, svi bespravno izgrađeni  objekti neće biti u pravnom  prometu. Ne samo da se neće  moći legalizirati nego i darovati, prodati, darovati ili  naslijediti. Podsjetimo, u proces legalizacije idu samo objekti izgrađeni do 30. studenog  2009.
Što se ne može  legalizirati
Postoji i mogućnost, koju ne  izbacuje niti Segarić, da lokalna samouprava sudjeluje u  financiranju legalizacije bespravne gradnje, ali je to tzv.  „B-inačica” jer lokalna samouprava, za razliku od banke, nema dobro razvijene instrumente naplate. Jedan od  osnovnih motora legalizacije  bespravno sagrađenih objekata je činjenica da se ne traži  vlasništvo nad objektom, već  je vlasnik objekta onaj na koga  glasi zemljište. No, u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva  upozoravaju da se ne radi o  totalnoj legalizaciji, već da postoje određeni izuzeci. Objekti  izgrađeni u nacionalnim parkovima, parkovima prirode,  regionalnim parkovima, infrastrukturnim koridorima, na  pomorskom i javnom dobru,  područjima predviđenim u  prostornim planovima za posve drugu namjenu neće se  moći legalizirati. Isto tako,  neće se moći legalizirati niti svi  objekti građeni izvan građevnih područja, u zaštićenom  obalnom području mora. Predložena legalizacija, kako  očekuju u Vladi RH, bit će i  prilika za popravak stanja u  državnom proračunu. Dio od  predviđenih 7 milijardi kuna  iskoristit će se za novu geodetsku izmjeru teritorija Republike Hrvatske koja će omogućiti izradu novog katastra  nekretnina i zemljišnih knjiga.  Resorno ministarstvo tvrdi da  je jedan od bitnih razloga nelegalne gradnje i nesređen katastarski operat, ali i nesređene zemljišne knjige. Drugi dio naknade koja će biti  prihod državnog proračuna bi  se usmjerio prema podizanju  energetske učinkovitosti zgrada kroz uređenje pročelja.
 

Brže do lokacijske i građevinske dozvole

Predloženom legalizacijom trebali bi se legalizirati i objekti u zaštitnom  pojasu 70 metara od mora. Uredba o zaštićenom pojasu prouzročila je  neviđenu birokratsku zavrzlamu, jer je određen broj od oko 3.000  prostorno planskih dokumenata koji su bili u izradi u RH, trebalo uskladiti  s to uredbom. Analizom koju je provelo resorno ministarstvo utvrđeno je  da postupak donošenja prostornih dokumenata traje od 450 do 510  dana. Izmjenama i dopunama Zakona o gradnji skratit će se postupak za  prosječno 210 dana, odnosno 40 posto. Također, skratit će se  procedura za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole te potvrde  glavnog projekta.

IVICA BURIĆ: Betonara je izgrađena na državnom zemljištu

 Da je i dio HDZ-a protiv predložene legalizacije potvrdila su nedavna  događanja u Saboru kada je dio vladajuće stranke kritizirao prijedlog zakona  koji je došao iz Bačićevog ministarstva. Je li posljedica svega što je  Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva tek sada  objavilo da je Strabagova betonara u Gaženici bespravno sagrađena. Ako se  jednostavno protumače događanja u Saboru, jasno je da se radi o  „kontraspinu” ministra Bačića prema svojoj prethodnici Marini Matulović  Dropulić koja je dugo vremena odolijevavši upitima o statusu betonare, ipak  odgovorila Udruzi hrvatskih proizvođača betona proizvođača koji su prijavili  nelegalnu betonaru na prostoru bivšeg kamenoloma GP Jadrana. Bivša  ministrica izjavila je kako je građevinska inspekcija zatvorila gradilište i  donijela rješenje o uklanjanju, kao i kod bilo kojeg drugog bespravno  sagrađenog objekta. Međutim, betonara je ne obazirući se na to, nastavila  s radom. Štoviše, u javnosti se spekuliralo da je čak zemljište bilo u  vlasništvu IGH tvrtke u kojoj je jedan od dioničara bila i ministrica. Ivica Burić to odlučno demantira i kaže da je  zemljište na kojem je izgrađena betonara u vlasništvu Republike Hrvatske, definirano kao lučko područje, ali da  su u lučkoj upravi mislili, budući da se radi o montažnom objektu, da za njega ne treba građevinska dozvola.  Uglavnom, kaže Burić, zahtjev za dozvolom poslan je prije 20-ak dana budući da je za isti objekt otprije dobivena  lokacijska dozvola. „Ovih smo dana uputili zahtjev za građevinskom dozvolom i nadamo se vrlo brzo da ćemo  je dobiti od Ministarstva graditeljstva. Nismo to do sada napravili jer nismo znali je li potrebno, s obzirom da se  radi o montažnom objektu, tumači ravnatelj Lučke uprave.