Podsjetili na sudbine tisuće radnika kojima su ukrali budućnost

– Želimir piše od 20 tisuća izgubljenih radnih mjesta, o zatvorenim tvornicama, o praznim skupim stanovima, o društvenoj nejednakosti, o nepravdi koja je sveprisutna, rekla je Tina Keserović
Recitacijom pjesme “Zadarska” autora Želimira Periša, koju je jučer ispred Stupa srama na Forumu izvela skupina SOL.zd (grupa šarolikih individualki i individualaca zainteresiranih za različite teme), počeo je umjetničko-aktivistički projekt “Dani solidarnosti – Zadar”.
Cilj projekta, koji traje dva dana (jučer i danas) je potaknuti ljude na promišljanje o značenju solidarnosti, kao jednoj od temeljnih društvenih vrijednosti. Nastao je u suradnji s različitim organizacijama i umjetnicima iz Zadra, Splita i Zagreba, javnosti i dosada poznatih po svom zalaganju za ljudska prava, kao i popularizaciju svih vidova umjetnosti.
Ugasili sve strojeve
Formirani u krug, aktivisti su čitali Periševe riječi, svojevrsni podsjetnik na Zadar kakav je nekad bio, grad tvornica, grad društvenih stanova i društvene brige za oboljele, za školarce, grad solidarnosti, sredina koja je zauvijek nestala gašenjem posljednjeg stroja Bagata, Borisa Kidriča, Vinilplastike, Mljekare… radnih pogona i radničkih prava.
Periš ne navodi imena, no akteri njegove pjesme itekako će se znati prepoznati, itekako će znati kome su namijenjeni stihovi poput “koji gaze djecu po pješačkim prijelazima za dvije godine uvjetno jer istražni sudac čini proceduralne pogreške” ili “vlasnika hramova na obroncima grada, osobnih svetišta od šesto kvadrata, tri etaže s osam kupaonica i bazenom u kojima nema zastave stodvadesetosam, njihovog jedinog vlasništva s proljeća devedesete”. Puno je tema, zapravo tragičnih događaja kojih se nagrađivani pisac dotakao, materijala mu svakako nije nedostajalo, društveno angažiran, kao i svi ostali jučer prisutni. Želimir se stihom prisjetio svih onih tokara, glodača, brusača, vozača, radnika svih profila, ljudi koji su podignuli i stvorili ovo društvo, a danas, kako to navodi, kopaju po kantama, rastežu bijedne mirovine, plaše se zdravstvenog pregleda, strahujući od bolničkih računa koji su zapravo već itekako preplatili.
– Želimir piše od 20 tisuća izgubljenih radnih mjesta, o zatvorenim tvornicama, o praznim skupim stanovima, o društvenoj nejednakosti, o nepravdi koja je sveprisutna, a mi, skupina građana, okupljeni u okviru projekta SOL.zd po uzoru na antičko doba, to čitamo upravo ovdje na Forumu, na mjestu na kojem je nekada narod progovarao, kao što to mi radimo danas. Ovim činom Forumu vraćamo njegov narodni glas, naglasila je jedna od kordinatorica projekta Tina Keserović i dodala da lokacija Stup srama nije slučajna jer je sram do neba.
Dijelili odbačenu hranu
Nakon čitanja pjesme uslijedilo je besplatno dijeljenje hrane, aktivisti su pripremili varivo od povrća prikupljenog na tržnici pred zatvaranje, dakle ne plaćenog, već dobivenog od seljaka, čime su, kako su istaknuli, nastojali pokazati kako bi hrana trebala biti dostupna svima, kako ne bi smjelo dolaziti do situacije da se s jedne strane hrana baca, a s druge da ljudi gladuju. Taj dio akcije je nazvan “Food not bombs”, po uzoru na jedan od najbrže razvijajućih političkih pokreta u Sjevernoj Americi, Europi i Australiji, koji broji na stotine autonomnih grupa koje protestiraju protiv militarizma i siromaštva dijeleći besplatne vegetarijanske obroke.
Prvi dan događanja “Dani solidarnosti – Zadar” na lokaciji Forum zaključen je izradom transparenata “Svi smo mi djeca svijeta”, simbolične geste koja pokazuje da smo svi jednaki i svi djeca svijeta. Voditelj te radionice bio je Slaven Petri.    
Večernji program je brojao tri predavanja u klubu ACME, dok onaj današnji počinje na prostoru kod Gradske knjižnice u 15 sati – Tijelo i prostor, radionica performansa – Petar Grimani, u 17 sati – Rezanje žilet-žice, Multimedijalna dvorana Gradske knjižnice, 18 sati – Glazbeno poetska književna večer, 19 sati – Razgovor s Draženom Šimlešom o značenju solidarnosti danas, 21 sat – Flashmob happening Park Kapetanski i 22 sata – Plesaonica DJ Re-evolutionary Waves – Gildo Bavčević.