Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Glazbenu publiku Večeri digli na noge

Autor: Ante Rogić

19.07.2013. 22:00
Glazbenu publiku Večeri digli na noge

Foto: Fabio ŠIMIĆEV



Izvodeći dio Trnininog izuzetno zahtjevnog repertoara mezzospranistica Dubravka Šeparović Mušović uz uvaženog pijanista Đorđa Stanettija oduševila je okupljene ljubitelje glazbe


akon hommagea dvojici velikana Giussepeu Verdiju i Richardu Wagneru u četvrtak je u sv. Donatu priređen koncert kojim su 53. Glazbene večeri u sv. Donatu sjetile Zadrane i okupljenu publiku na jednu od najvećih hrvatskih i svjetskih primadona uopće, Milku Trninu. Izvodeći samo dio njezinog izuzetno zahtjevnog repertoara s moćnom glazbom Wagnera, A. Schönberga i J. Gotovca, moćnim je glasom mezzospranistica Dubravka Šeparović Mušović uz uvaženog pijanista i pedagoga na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Đorđa Stanettija oduševila okupljene ljubitelje glazbe i na njihova lica izmamila neprekriveni izraz zadovoljstva.
Predigra Tristana i Izolde
Večer je otvorena s pet pjesama na stihove Mathilde Wesendonck, koje je Richard Wagner skladao na tekstove svoje prijateljice Mathilde Wesendonck. No one su mnogo više od običnog sljubljivanja glazbe i riječi. One su intimno svjedočanstvo Wagnerova prijateljstva s gospođom Wesendonck. Naime, njezin je suprug više puta spasio Wagnera od financijskog kraha, a odnos skladatelja i udane žene do danas nije potpuno rasvijetljen. Pet pjesama Wagner je skladao u jeku priprema za Tristana i Izoldu te je čak dvije od njih napisao kao studiju za tu slavnu operu. A nakon pet pjesama uslijedila je predigra Tristana i Izolde u obradi za klavir solo. Riječ je o orkestralnom uvodu u najveću Wagnerovu operu i petosatnu ljubavnu priču inspiriranu Schopenhauerovom filozofijom. Čuli smo još i Majčinu priču, prizor Kundry iz 2. čina glazbene drame Parsifal.
Nada u bolje sutra
Nakon stanke došao je na red Arnold Schönberg. Od završetka Parsifala do početka Schönbergova rada na oratoriju Gurrelieder prošlo je samo dvanaest godina. No iako je pjesme Jensa Petera Jacobsena Arnold Schönberg dovršio u samo godinu dana, instrumentaciju je razvukao u sljedećih deset! U tom razdoblju njegov se pristup glazbi potpuno transformirao. Od naklonjenosti jeziku kasnog romantizma postao je revolucionar koji je radikalno preispitivao, mijenjao i izvrtao baš sve dimenzije glazbe koja je do tada postojala. Zato je Gurrelieder djelo koje je Schönberg tijekom godina konstantno prerađivao i osvježavao nimalo blagim promjenama. Mračni Jacobsenovi tekstovi govore o tragičnoj ljubavi, smrti, ljutnji, odbijanju. Pisac bi zasigurno zamislio mračnu glazbu punu pesimizma. Tako bi je zamislio i Wagner koji je nesumnjivo utjecao na to djelo. No Schönberg je učinio upravo suprotno. (Iako je to od njega bilo potpuno neočekivano!) Tekstove je zaodjenuo glazbom koja jest melankolična, ali istodobno odiše jasnim tragom nade i nadolazećeg optimizma. Skladao je sagu, ali ne onu apokaliptičnih razmjera, već jednostavno punu tuge, ali s nadom u bolje sutra.
Predivan glas Milke Trnine
Posljednji na repertoaru bio je Jakov Gotovac i njegove Pjesme čeznuća, op. 21, tri pjesme skladane na stihove narodne poezije: Mornareva ljuba, Žalba na zemlju i S dragim u svijet.
Milka Trnina je, unatoč planetarnoj karijeri i blještavilu opernih svjetskih pozornica, bila vrlo samozatajna i intimi sklona žena. Za njezin predivni glas i nenadmašnu tehniku govorili su da su točno onakvi kakve ih je sam Wagner zamislio. Izuzetni umjetnici na najbolji način odali su počast toj snažnoj ženi i ponosno digli glazbenu publiku Večeri na noge!