17 °C
Online izdanje
Ponedjeljak, 20.listopada 2014.
Vi ste ovdje:  Home » Događaji
RSS feed
Današnji broj
Događaji
Povratak
U 2009. u Zadru preko 4 tisuće ovrha
Piše: Siniša Klarica
Preostalih 20 posto otpada na pravne osobe
Marijan Bitanga

Posebni građanski postupci po kojemu sudovi prisilno ostvaruju tražbine na temelju ovršnih ili vjerodostojnih isprava, ili kako se popularnije kaže ovrhe, u mnogome su se intenzivirale od kako su izvršene promjene ovršnog zakona. Za razliku od nekih prošlih vremena, kad je skoro moderno bilo neizvršavati svoje obveze, sve više, zbog raznih razloga, tražbine dolaze na naplatu. Ovrhe ponovno dolaze u centar zanimanja, jer se sve više govori o općoj nelikvidnosti, a kao generatora tog stanja, proziva se državu.

Međutim, nadležni u ovršnom postupku su općinski sudovi dok su trgovački sudovi nadležni određivati i provoditi ovrhu na temelju odluka koje su donijeli u prvom stupnju, provoditi postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih i arbitražnih odluka u trgovačkim stvarima te određivati i provoditi ovrhu na temelju vjerodostojnih isprava u pravnim stvarima u kojima postoji njihova nadležnost u parničnom postupku.

Tako je prošle godine na Općinskom sudu u Zadru bilo 4.140 ovrha, a riješeno ih je 4.546. O ukupnoj vrijednosti ovrha, kaže predsjednik Općinskog suda u Zadru Marijan Bitanga, je teško govoriti, budući variraju od stotinjak kuna, pa do višemilijunskih iznosa.

- U strukturi predmeta prevladavaju pljenidbe novčanih tražbina ovršenika, na što otpada oko polovina ukupnog broja predmeta. Riječ je o pljenidbama plaće, mirovine, novčanih tražbina na računima kod banka i dr. Dalje slijede pljenidbe pokretnina ovršenika, 30 do 40 posto , dočim preostali dio, 10-20 posto predstavljaju ovrhe na nekretninama ovršenika, dionicama, poslovnim udjelima i drugim vrijednosnim papirima, rekao nam je Marijan Bitanga.

U ulozi ovršenika je oko 80 posto fizičkih osoba, a preostalih 20 posto otpada na pravne osobe. Kakav je „ranking" Općinskog suda u Zadru u odnosu na ostale sudove, Bitanga nije mogao reći. Međutim, podaci Izvješća Europske komisije za učinkovitost pravosuđa govore kako RH ima 6.108 ovrha na 100.000 stanovnika, što je iznadeuropski prosjek. Naime, na dnu te ljestvice su Finci sa svega 20 ovrha, a najopterećeniji su Austrijanci sa 13.994 ovrhe. Zanimljivo je kako su od Republike Hrvatske opterećeniji Slovenija s 13.995 ovrha na i BiH sa 10.425 ovrha na isti broj stanovnika

Iz tih podataka, dodaje Marijan Bitanga, se može isčitati kako je na području Općinskog suda u Zadru, suda u odnosu na državni prosjek, u pitanju ispodprosječna opterećenost.

Trajanje ovršnih postupaka, naravno, ovisi o prirodi ovršnog predmeta. Tako se ovrhe na novčanim sredstvima rješavaju promptno, prosječno u roku od nekoliko dana po zaprimanju prijedloga. Nešto dulje traje ovrha na pokretninama, jer sud rješenje o istom donosi u kratkom roku, ali konačna provedba ovisi o nizu drugih pitanja, npr. o tome hoće li se kod ovšenika naći predmeti iz kojih se može namiriti tražbina.

Po podacima već spomenutog Izvješća, prosječno trajanje ovrhe u RH je 84 dana. Ovrhe u najkraćem vremenu provodi Republika Češka (22 dana), a najdulje Bosna i Hercegovina (2.313 dana). Između ovih krajnosti su Španjolska (990 dana), Slovenija (700 dana), Finska (130 dana), Danska (55 dana) i dr.

Na temelju ovršnih postupaka prošle godine je provedeno više desetaka javnih dražbi. Riječ je, u pravilu, o najdugotrajnijim i najkompleksnijim ovrhama. Neke ovrhe imaju izraženu socijalnu komponentu kao npr. prodaja stana ili obiteljske kuće, a istovremeno uključuju i cijeli niz radnji i postupaka koje s tim u svezi treba poduzeti u postupku.

- Na drugu stranu, tzv. „ovrhe malih iznosa", npr. zbog neplaćanja tv-pretplate, računa za struju i vodu, provode se učinkovito, smatramo ne samo stoga što im je vrijednost takva, već i zato što, po našoj ocjeni, u javnosti jača svijest o obvezi izvršenja svojih obveza, zaključio je na kraju kratkog razgovora predsjednik Općinskog suda u Zadru Marijan Bitanga.

 POSTUPAK OVRHE
Dobro je znati da odluke o ovršnom postupku sud donosi u obliku rješenja ili zaključka. Zaključkom se izdaje nalog sudskom ovršitelju za provedbu pojedinih radnji te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kada je to izrijekom predviđeno. Zaključak u drugom stupnju donosi predsjednik vijeća. Protiv rješenja donesenoga u prvom stupnju dopuštena je u pravilu samostalna žalba, i to u roku od osam dana. Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može se izjaviti prigovor. Žalba u pravilu nije suspenzivna. Rješenje kojim se žalba odbija i prvostupanjsko rješenje potvrđuje, odnosno kojim se prvostupanjsko rješenje preinačuje, pravomoćno je. U ovršnom postupku revizija nije dopuštena. Ponavljanje postupka također nije dopušteno, uz izuzetak da ovršenik tim pravnim sredstvom može pobijati dio rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim mu je naloženo da namiri tražbinu. Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek. Na ovršni postupak supsidijarno se primjenjuju pravila o parničnom postupku. Pravila o ovršnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak osiguranja.
Komentari (1)

ujo-91, prije 1699d 19h
Nažalost i ja sam jedan od tih statističkih brojeva, koje iznosi g.Bitanga, jer za taki posa i prezime mu je primjerno,. Kada advokatska grupacija Hanđekovića,na državnoj razini imaju ekskluzivno pravo za podnošenje ovršnih tužbi, podnese prijedlog za ovršni postupak za g.Bitangu i ostale u sudovima to je gotova stvar. UZALUD NAM TRUD NARODE, oni ne sagledavaju situacije zbog koji došlo do nastale situacije,,A TRAŽITI OD NJIH DA PREGLEDAJU DOKUMENTE, kao recimo kod mog slučaja sa T-mobilom, to je gubljenje vremena,,odgovor je uvik isti ŽALBA JE NEOSNOVANA,
Ne kažem da ima onih koji ne plačaju to što se mora platiti, ali tada nas stavljaju u isti koš, osječamo se ko kriminalci,. Mene je i materijalna situacija dovela do toga da nisam imao ni za kruh, a svoje sam obaveze do tada uredno podmirivao, nisam bio u mogučnosti dalje izvšavati obaveze,,,i eto ti OVRHE,, ne pitaju Bitanga i ostali kako nam je......jer znaju da za plačanje advokata nemamo novaca,. U slučaju T-mobila, sud nije htio niti vidit dokumentaciju a ni uć u spise T-mobila, već ajmo MU UZETI, pa neka se onda žali i traži pravdu privatno na sudu.
Da sam neki lokalni moočnik tipa Miličević, i dužan državi cca 14.000.000,00 kunića,, platiš strukture i zbog nedostatka dokaza postupak se prekida,,, a takovih u našoj LIPOJ HR ima dovoljno,, al neka se koplja lome na normalnom narodu , ZATO I JESMO KRVARILI U RATU......i sada služimo kao statistički brojevi, a ne kao ljudi....
Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr