Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Mobilni hotel za 720 slobodnih kokoša

20.06.2017. 22:00
Mobilni hotel za 720 slobodnih kokoša


Izlaz iz stresnih situacija našli su prije šest godina kada su osnovali OPG Deša i na području Poličnika neposredno uz poslovnu zonu Grabi zatražili i na služnost dobili 24 hektara državnog zemljišta
Stanuje u Zadru. Na posao ide u Grabe. Ustaje  rano, a rano ide i na spavanje, najkraći je opis  dnevnog ritma Miodraga Deše.  Ljeti, dok je na godišnjem odmoru, u cjelodnevnom “điru”  pridruži mu se i supruga Nadežda, inače psihologinja u OŠ  Valentin Klarin u Preku, a kad  stigne s njima je i kćerka Patricia koja u Rijeci privodi kraju  studij dentalne medicine.
-Živimo bez stresa u suglasju s prirodom, kaže Miodrag.
Izlaz iz stresnih situacija  našli  su  prije  šest godina kada  su osnovali OPG Deša i na području Poličnika neposredno  uz poslovnu zonu Grabi zatražili i na služnost dobili 24  hektara državnog zemljišta.
 – Pala je odluka da sadimo  masline, dodaje Miodrag.
 Kršu udahnuli život
Izbor nije bio slučajan jer lokacija je gotovo idealna upravo  za masline. Na 100 metara  nadmorske visine, prozračna  južna i jugozapadna  padina…  No, da bi se na kršu obraslom  niskom šumskom vegetacijom  podigao maslinik sa 5.000,  točnije 5075 stupi maslina trebalo je uložiti puno sati rada,  ali i novaca. Čišćenje terena od  podzemne i nadzemne vegetacije, ripanje, mljevenje kamena koji je potom posebnim  strojevima rastresen po terenu  pa nakon toga frezan i mljeven… Na markiranom terenu  bagerima su kopane jame i u  sipku zemlju pomješanu s organskih stajskim  gnojivom  sađene masline i to isključivo  autothone sorte oblica koja  dobro podnosi krševiti teren.
– Oblicu nam je preporučila i  Gordana Dragun, voditeljica  Savjetodavne službe Zadarske  županije, otkriva Deša. Nakon  sadnje odnosno prve faze podizanja maslinika podnijeli su  zahtjev resornom ministarstvu  za poticajna sredstva u sklopu  kapitalnih ulaganja kao  složene investicije.
Podizanje ovako velikog  maslinika u ekološkom uzgoju  za koji smo se odlučili od  početka, iziskuje velika sredstva, kaže Miodrag. Računa se  da cijena pretvaranja krša u  obradivo zemljište iznosi i do  10 kuna što ovisi o strukturi  pojedninog tla.
Deše su sadnju na melioriranom kršu započele u studenom i završili u prosincu prosincu 2011. Maslinik ogradili  sa dva kilometra ograde, sadnice se primile i sve ostalo je  išlo svojim tijekom. Dobro. No,  s vremenom su shvatli da je  ekološki maslinik bez životinja   teško je ostvarljiv pa su odlučili  probati sa kokošama.
 Prvi u slobodnom uzgoju
– Preuredili smo kamp  kućicu u pokretni kokošinjac,  kaže Miodrag. Prema svim kriterijima slobodnog uzgoja  uključujući i dobrobit životinja. Veterinarska inspektorica  izvršila je nadzor i odobrila da  na tom prostoru može živjeti  66 koka. Tako su Deše prije 3  godine prvi na zadarskom području registrirali farmu kokoša u slobodnom uzgoju u  masliniku. Njihova jaja dobila  su oznaku 1. Kada su za to doznali prijatelji i poznanici svi su  poželjeli upravo takva jaja.
-Nemamo problema s prodajom. Često imamo i listu  čekanja. Sve što proizvedemo  to i prodamo, kažu Deše, a kokoše im pomažu i u uzgoju  maslina. – Savršene su nam  pomagačice, kaže Nadežda.  Čupkaju travu, “cvagaju” štetnike i gnoje maslinik. Zato su  počeli razmišljati o povećanju  jata pri čemu su im  “kao naručene” došle  mjere ruralnog  razvoja i mogućnost da se natječu za sredstva iz europskih  fondova.. Aplicirali smo na  mjeru 4.1.1.  javili se na prvi  natječaj koji je bio raspisan  prije 2,5 godine i – prošli. U poslovnom planu naveli su  proširenje kapaciteta koka nesilica i nabavku strojeva za rad  u masliniku – traktora, atomizera, dostavno vozilo… Cjelokupna investicija iznosi milijun kuna, a dio će im, kažu  Deše,  biti refundiran iz sredstava EU. 
 Svakoj koki 333 metra
– Upravo ovih dana dovršili  smo montažu novog pokretnog kokošinjca, nabavljenog u  Italiji. Tako ćemo povećati jato  za još 720 koka, otkriva Miodrag.
Radi se uistinu o supermodernom mobilnom  kokošinjcu, pravom hotelu za koke  zavidne opremljenosti i  dimenzija. Dužina 15, širina  9,20 metra, postavljen na 8 kotača. –  Predviđeno je da se kokošinjac  pomiče po masliniku svakih 15  dana, kaže Nadežda pokazujući nam unustrašnjost kokošinjca –  pravo je malo čudo.  Opremljen je svom potrebitom  opremom, uključujući i sustav  za istovremeno hranjenje svih  koka. Ravnomjeran pristup  vodi omogućen je putem pojilica sa čašicama kako bi se  štedjela voda. Svaka koka ima  svojih 20 centimetara prečke  za spavanje. Gnjezda su opremljena zastavicama za intimu i  sa sustavom koji omogućuje  da koke ne spavaju u gnjezdima, pojašnjava Nadežda i dodaje: – Jaja se, nakon što ih koka snese, otkotrljaju na središnju traku i koke ih više ne  mogu vidjeti, a ista se putem  upravljačke konzole izvlače iz  kokošinjca i spremaju u dostavno vozilo sa hladnjačom.
– Uskoro ćemo, znači, imati  više jaja. Dnevno oko 400, kaže  Miodrag.
On i Nadežda upravo su potrazi na novim kokama nesilicama. Trebaju ih 720, ali za razliku od drugih uzgajivača oni  ne preferiraju samo jednu pasminu. – Ne želimo ni da nam  koke ni sva jaja budu isti, govore Deše. Bit će ih svih sorti od  hrvatica, grahorastih, golovratih..Osim komfora u kokošinjcu Dešine kokoši od izlaska iz  kokošinjca rano ujutro do  ulaska navečer imaju na raspolaganju terena “koliko im  srce želi”. Svaka 333 metra četvorna što je 30 puta više od  propisanih standarda u slobodnom uzgoju.
 Imaju se čemu nadati
– Gdje koka dođe nema svrdlaša ni skorovača, kaže Miodrag. Brzo popasu svu travu i  korove. Gnoje maslinik dok su  vani. A u kokošinjcu pod je  šupljikav pa izmet propada na  tlo, skuplja se i zajedno sa granama masline koje se rezidbom odstrane kompostira i  pretvara u humus idealan za  gnojidbu. Sve to očito godi  oblicama koje su u dobroj  kondiciji. Iako je još rano za  puni rod Deše su imale već  dvije berbe, a ove godine će i  treću. Masline su dobro ponijele, plod je zdrav i bez prskanja.
-Još nismo prskali ni Baturadom, sredstvom dozvoljenim  u ekološkom uzgoju, kaže  Miodrag.
Jaja s dodanom vrijednošću,  u dogledno vrijeme i  meso,  ekološko ekstradjevičansko  maslinovo ulje… Na pitanje  može li se od toga dobro živjeti  Miodrag odgovara: – Financijski još ne, još su ulaganja veća  od prihoda. Poticaje ulažemo  u razvoj, a ne u trošenje.  Imamo i puno planova,  kaže Miodrag najavljujući nova ulaganja u paletu kozmetičkih  proizvoda od maslinovog ulja i  lista.
Cijela ova priča o bioraznolikosti u jedinstvenom masliniku OPG Deša ide dalje. Vlasnici  rano ustaju i rano odlaze na  počinak. Od izlaska do zalaska  sunaca dan provode u prirodi   na čistom zraku uz biljke i  životinje. S vremenom će doći i  financijska dobit, a na pitanje  kako su zadovoljni s dosad postignutim Nadežda i Miodrag  odgovaraju lakonski kratko: –  Imamo se čemu nadati!


Ulje za međunarodne smotre


Deše su zadovoljne oblicom. Već u trećoj godini imali su prvu berbu i za svoja ulja dobili visoka odličja. Ove godine na smotrama maslinara i uljara  u Nadinu, Vodicama, Splitu i Zagrebu osvajali su zlatne  i srebrne medalje.
 – Iduće godine planiramo izlazak i na zahtjevne međunarodne smotre i to: Flos Olei, New York International Olive Oil Competition, Olive  Japan i druge, najavljuje Miodrag Deša.




Nosiljke iz Kalifornije


Dok su još mlade i niske  Deše  beru masline isključivo ručno.  Za ovaj posao iz SAD, točnije iz Kalifornije nabavili su i posebne nosiljke sa naramenicama, kako bi berači imali obje ruke slobodne za berbu.
– Spretniji berači mogu  ubrati i do 200 kilograma  maslina u jednom danu i to bez lišća i peteljki, kaže  Miodrag.
S vremenom će početi koristiti i ručne tresače, a  za 10-ak godina kad krošnje maslina dostignu optimalnu veličinu berbu će obavljati uz pomoć samohodnih tresača sa platnom koje skuplja masline.


Prskanje pomoću senzora


Upravo se spremamo prskati protiv moljca, kaže Miodrag. Budući  je maslinik u ekološkom uzgoju  koriste samo dozvoljena sredstva, u  ovom slučaju pripravak Baturad. Deše se vesele što će isprobati novonabavljeni supermoderni atomizer.
-Opremljen je ultrazvučnim senzorima, pomičnim hidrauličnim  klapnama za izlaz zraka, te membranskim elektromagnetnim ventilima. Zahvaljujući snažnim ventilatorima ima mogućnost prskanja 8  metara u visinu , te 8 metara u svaku stranu.
Dizne se uključuju pomoću senzora te računalo rukovodi prskanjem što uvelike olakšava i ubrzava prskanje, kaže Miodrag koji će,  zahvaljujući novom atomizeru za dan, dva sam poprskati svih 5075  stabala maslina.
Za isti posao prije je trebalo više od 20 dana.


Koke čuvaju ovčari


Pozornost na imanju Deša privlače dva velika bijela ovčara, ženka  Kira  i  mužjak Frantoio. To su psi  Maremansko – Abruceške pasmine  koji se u Italiji, otkud potječu, od davnina  koriste za zaštitu stada  ovaca od vukova.
-Oni su  uravnoteženi i pouzdani, dostojanstveni, ponosni i snažni  psi. Krasi ih snažna vezanost za životinje (u ovom slučaju kokoše),  i  teritorij koji štite. Imaju urođeni osjećaj odgovornosti, tvrdi Nadežda.  Za njih kažu da ukoliko želite slijepu poslušnost i pokornost onda ovo  nije pas za vas. Zbog svoje dlake ovi “veliki bijeli psi” vole spavati na  otvorenom i pri lošijim vremenskim uvjetima.
Ženka Kira je prošle godine ispunila uvjete za prvaka Hrvatske u  ljepoti ( CH-HR), ističu Nadežda i Miodrag.


Jaja iz slobodnog uzgoja


Prema načinu uzgoja, jaja se označavaju na sljedeći način:
0 – jaja iz ekološkog uzgoja
1 – jaja iz slobodnog uzgoja
2 – jaja iz štalskog (podnog) uzgoja
3 – jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja
Kod slobodnog uzgoja kokoši u zatvorenom prostoru provode noćni  odmor, a zatim izlaze van te na otvorenom provode dan. Osnovna  hrana su im žitarica i što same nađu u prirodi.


Od kokošjeg izmeta do humusa


Kokošje gnojivo je jako, daleko najjače od svih stajskih gnojiva. Iznimno je bogato dušikom,  fosforom, kalcijem i kalijem te  uz obilje organskih tvari potrebitih biljkama sadržava i niz mikroelemenata. Gnoj se može  ublažiti i kompostiranjem, što u  OPG Deša i prakticiraju. Izmet  koji se prikuplja ispod kokošinjca spremaju i malčiranju grane  maslina preostale od rezidbe i  sve zajedno kompostiraju. Nakon nekoliko mjeseci tako se dobije humus idealan za dnojidbu  maslina, kaže Miodrag Deša.