Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Isti ljudi koji su glasovali za osnivanje ureda, sada ga gase

20.07.2012. 22:00
Isti ljudi koji su glasovali za osnivanje ureda, sada ga gase


Po Zlatku Begonji, komunistički zločini nemaju veze s antifašizmom, jer bacati ljude u more i jame 1945. i 1946. kada je fašizam pobijeđen, i pozivati se pritom na antifašizam, je jedan oblik retardacije


Vladina odluka o ukidanju Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina, u kojem je predsjednik upravnog vijeća Andrija Hebrang, izazvala je reakcije i u Zadru. Po Hebrangu, radi se o tipičnoj udbaškoj smicalici s ciljem zaustavljanja istraživanja što ih provodi ured u čijem su nazivu komunistički zločini. Zakon je, po Hebrangu, protivan rezoluciji Vijeća Europe koja govori samo o komunističkim žrtvama, s obzirom da su grobovi ratnih žrtava već riješeni.
– U Hrvatskoj su grobovi antifašističkih boraca obilježeni, dok je grobove ustaša i domobrana, naredbom iz 1945. dao preorati Vicko Krstulović i njih više – nema. Ministarstvo branitelja koje preuzima poslove Ureda prekinut će proces otkopavanja masovnih grobnica žrtava komunističkih zločina. Isto je 2000. napravio Ivica Račan ukidanjem saborske komisije za utvrđivanje žrtava Drugog svjetskog rata, kazivao je Hebrang rekavši da je za osnivanje ureda glasovao i SDP.
Situaciju je komentirao i zadarski povjesničar Zlatko Begonja kojem je okosnica znanstvenog rada upravo istraživanje zločina koji su posljedica Drugog svjetskog rata.
– Isti ljudi su glasovali za osnivanje ureda, isti ljudi sve sada dovode u situaciju potpune nevjerodostojnosti. Kada je netko do te mjere nevjerodostojan, postavlja se pitanje u čemu je uopće njegova vjerodostojnost. Na djelu je klasičan primjer nepoštivanja vlastite odluke. Po meni, Ured mora postojati, a njegovo ukidanje je pokušaj skrivanja „revolucionarnih” odluka koje su rezultat jedne ideologije, rekao je Begonja.
Po Zlatku Begonji, komunistički zločini nemaju veze s antifašizmom, jer bacati ljude u more i jame 1945. i 1946. kada je fašizam pobijeđen, i pozivati se pritom na antifašizam, je jedan oblik retardacije.
– Ponovit ću svoj stav. Svaka žrtva zaslužuje svoj pijetet bez obzira na ideologiju. Ako danas objektiviziramo žrtve iz Domovinskog rata, ne vidim razloga zašto isti princip ne bi vrijedio i za događanja nakon Drugog svjetskog rata. Jasno je da su nakon toga i svih ostalih ratova pobjednici pisali povijest, osim u slučaju novije hrvatske povijesti, rekao je na kraju dr. Zlatko Begonja.