Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Šime Skočić pobjednik jubilarne desete ninske šokolijade u konkurenciji ninskih šokolara

20.07.2012. 22:00
Šime Skočić pobjednik jubilarne desete ninske šokolijade u konkurenciji ninskih šokolara


U mojoj kući se šokol proizvodilo oduvik, kao i u manje više svakoj kući u Ninu. No, proizvodnja je nekad bila manja nego sad, jer su ljudi držali svinje. Bilo bi dvi svinje, četiri šokola. Otkad je ove manifestacije preko turističke zajednice, više se radi, kaže Šime Skočić
U Ninu je netom završena 10.  Ninska šokolijada, manifestacija koja je svrstana između sto  najznačajnijih u RH. Ove godine okupio se rekordan broj natjecatelja, njih 70  koji su u skladu s pravilima bili podijeljeni u dvije kategorije: šokolari iz  Nina i iz ostalih mjesta. U kategoriji  ninskih šokolara treće mjesto su osvojili  zajednički Josip Štulić i Slavko Dejanović, drugo mjesto pripalo je Romanu Marguču, a prvi je bio Šime  Skočić kojeg smo tim povodom i posjetili.
Tradicionalni recept
– U mojoj kući se šokol proizvodilo  oduvik, kao i u manje  više svakoj kući u  Ninu. No proizvodnja je nekad bila  manja nego sad, jer su ljudi držali svinje. Bilo bi dvi svinje, četiri  šokola.  Otkad je ove manifestacije preko Turističke zajednice Nin više se radi, kaže  Šime Skočić od kojeg smo saznali i  druge pojedinosti o nekadašnjoj proizvodnji ovog ninskog  specijaliteta. Nekad su šokoli bili bolji jer su svinje bile  domaće i držalo ih se godinu i nešto  dana. Uzimalo bi se gudine u rujnu, a  klalo bi se iduće godine oko božića,  meso bi bilo potpuno zrilo i pravo. S  ovim tovljnicima je drugačije. Može se  napraviti dobar šokol, ali nije trajan.  Oni prije su uglavnom mogli trajati do  Božića pa i iza Božića, a ovi sadašnji su  taman ciljano za ovu manifestaciju, kako otkriva Skočić i priča o zahtjevnom  radu pripreme šokola:
– Nakon svinjokolje odvaja se vrat i  ništa se nije upotrebljavalo od ovih crijeva što se sad stavlja nego se stavljala  svinjska opna sa salom. Na njoj ostane  nešto još tog sala koje ga kasnije dohranjivao kako se on suši. Nakon 3,5 dana  bi ga se izvadilo iz soli i zakuhalo bi se  crno vino. To je ovdje u Ninu bilo obvezno, u ostalim mistima netko rabi  vino, netko ne. Kod nas bi se redovito  ispralo u vinu i ostavilo da odleži u  njemu dva do pet sati. Nakon toga slijedi  stavljanje mirodija. Klinčići u komadu  su se ubadali u meso, a ovo drugo bi bilo  mljeveno: muškatni oraščić, papar i  mljeveni klinčić. Količina i omjeri su u  svakoj kući različiti, jer netko voli malo  jači, netko malo slabiji. Nakon toga bi se  stavljalo u opnu čemu se moralo posvetiti puna pozornost jer ne smije  ući  zrak. Zatim ide na dim na kojem bi ga se  držalo otprilike koliko i pršuti s tom  razlikom da unutra dima baš i ne uđe,  odnosno skoro pa ništa jer ga štiti opna.  Potrebno ga je, međutim, dimiti zbog  boje i sušenja, rekao nam je Skočić i  dodao da je tradicionalni datum za  kušavanje šokola nekad bio blagdan Gospe od Zečeva, a to je 5. svibnja.
Ništa bez TZ Nin
Skočić i njegova obitelj podržavaju  ovu manifestaciju u  kojoj redovito sudjeluju jer drže da je važno da se ne  ukine ta tradicija.
– Da nije Turističke zajednice Nina,  kako se ne uzgajaju  svinje tu, bila bi  proizvodnja šokola sasvim propala, a to  ne smije biti. Mi ovdje moramo imati  šokol i ne treba njegovu  pripremu olako  shvaćati. Ja i kad je sve gotovo odem  4-5 puta misečno i malo privežem, pritegnem ga, pogledam da se što ne dogodi. Treba se brinut oko njega, naglasio je Šime Skočić s kojim smo popričali i o podrijetlu ovog proizvoda:
– Koliko ja znam, a i drugi kažu da se  to u Ninu proizvodilo oduvijek. Radi ga  i Privlaka, Grbe, Zaton, a od drugih  mista jedino u Turnju, rekao je  Skočić.
Podrijetlo neki povezuju još s Mletačkom Republikom u ovim krajevima,  ali s talijanskim naseljevanjem u Grbama. Točan datum se sigurno neće  saznati, ali je sigurno da je ovaj  specijalitet postao, a zahvaljujući ninskoj  šokolijadi i ostao zaštitni znak ovog  dijela Zadarske županije, manifestacija koja je od lokalne prerasla u ovu  regionalnog značenja.