Smokvarima sugerirano udruživanje

Festival smokve Zadarske županije završio je okruglim stolom o problematici modernog smokvarstva u Gradskoj knjižnici u Zadru. Nazočnim proizvođačima ove voćne vrste kao i onima koji se još dvoume u izboru, nakon vrlo iscrpnog izlaganja o aktualnostima i problematici modernog smokvarstva, govorio je Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik u Savjetodavnoj službi Podružnici Zadarske županije.
Poseban naglasak stavljen je na izbor lokacije, sortimenta, sustava uzgoja, oplodnje ili kaprifikacije, te na pravovremenu provedbu agrotehničkih mjera kao što su zimska i ljetna rezidba i zaštita od bolesti i štetnika u plantažnim nasadima.
Sve veća popularizacija ove voćne vrste, a dakako i sve veća potražnja tržišta za njom otvorila je nove proizvodne mogućnosti poljoprivrednim gospodarstvima. Mogućnosti njenog daljnjeg širenja su velike, jer vrlo uspješno može se uzgajati na našim otocima, u priobalnom dijelu, kao i u podvelebitskom kraju. Osim u svježem stanju plodovi ove izuzetno hranjive voćne vrste mogu se preraditi u pekmez, marmeladu, sirup, sok, smokvenjak, rakiju, vino od smokava, slatko od smokava, kompot i dr. Najrašireniji i najisplativiji način njene prerade je sušenje. Cijena kilograma sušenih smokava kreće se od 35 do 60 kn, a nerijetko u jačim turističkim destinacijama prođe i za 100 kn.
O iskustvu s ovom kulturom u proizvodnji i preradi govorio je Radoslav Bobanović iz PZ Mas-Vin koja uz sušenu smokvu proizvodi EDMU i visokokvalitetna vina u sustavu ekološke proizvodnje.
– Sušena smokva traži puno ruku, posebno se to odnosi na berbu i sam proces sušenja tako da po mojoj procjeni idealna obiteljska plantaža ne bi trebala biti veća od 300 stabala, zaključio je Bobanović.
O potrebi navodnjavanja, obrocima i sustavima u postizanju visokih i redovitih prinosa govorio je mr.sc. Miro Barbarić iz Agromediteranskog zavoda u Mostaru.
Vrijedan dvojac Babac/Damjanić iz Poljica ne suši smokve i ne radi smokvenjake, ali radi pekmez od smokava zaštićenog imena “Šinjorina smokva”, izuzetno dizajniranog pakiranja. Izuzetnost ovog dvojca je i popularizacija ove voćne vrste putem organizacije ovog hvale vrijednog festivala smokava koji traje već gotovo desetljeće. Oni su i prvi ekološki proizvođači smokve u našoj županiji, a među prvima i korisnici sredstava Ipard mjere za opremanje postrojenja za preradu. O sve težem plasmanu svog proizvoda i konkurenciji govorila je Sandra Babac, a Danijel Segarić pročelnik Odjela za poljoprivredu Zadarske županije i Ivica Katić pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i obrtništvo grada Zadra proizvođače su ukratko upoznali s zakonima tržišta sugerirajući udruživanje bilo zadružnog tipa ili proizvođačke organizacije u kojima proizvođač nije nužno i trgovac.
Samo sinergijom svih čimbenika u lancu od proizvođača do poljoprivrednog savjetnika preko gradskih i županijskih službi koristeći maksimalno sredstva iz EU fondova, možemo prebroditi problematiku modernog smokvarstva zaključak je ovog okruglog stola.