Nažlost, usljed poplave koja nas je zadesila, i izložbenoj dvorani Muzeja ninskih starina hitno je potrebno saniranje i obnova jer vlaga uzrokuje još veće propadanje eksponata, a osobito brodova. Nadamo se da će se naći sredstva i za to što prije – poručila je jučer Marina Šimičić iz Odjela za konzerviranje i restauriranje Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Ona naime, zajedno s kolegama trenutačno radi na obnavljanju, odnosno konzervaciji i restauraciji jednog od dva starohrvatska broda Condura Croatica koji se čuva i izložen je u posebnom paviljonu izgrađenom isključivo za njihovu prezentaciju u Muzeju ninskih starina, pa je tako izložbeni prostor već dulje vrijeme pretvoren u restauratorsku radionicu.
Originale starohrvatske Condure Croatice – samo dvije zasad pronađene brodice koje datiraju s kraja 11. i 12. stoljeća, iz mora su izvađene 1974. godine prošloga stoljeća. Prvi je pronađen i iz mora izvađen 1966., a drugi je brod izvađen, dvije godine kasnije u ninskoj luci. Nakon godina izloženosti, condure su danas u lošem stanju jer je restauracija obavljena još 80-ih godina prošlog stoljeća.
– Tada je radovima na njihovoj restauraciji rukovodio prof. Božidar Vilhar koji je bio ugledni i poznati hrvatski stručnjak i konzervator Arheološkog muzeja u Zadru. No, vrijeme je učinilo svoje, pa sada brodovi trebaju rekonzervaciju. Još 2008. godine je bilo vidljivo i jasno da brodovi propadaju i kada su nam odobrena financijska sredstva, 2010. godine u suradnji sa zadarskim i jednim sveučilištem u Texasu počeli smo raditi na pripremnoj studiji. Lani je bio napravljen kompletan elaborat konzervatorsko-restauratosrkih radova koji je predan Konzervatoskom odjelu zadarskog Arheološkog muzeja. Ove godine radimo na prvoj od sveukupno tri faze i planiramo sve završiti do 2021. godine – pojasnila je Marina Šimičić.
Brodovi su dužine između sedam i osam metara, a rađeni su klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja condura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro. Condure su jedinstvene zbog starosti, ali i zbog konstrukcije. S obzirom na to da je rekonzervaciji kondura prethodila izrada detaljne projektne dokumentacije i 3D modela broda, konzervatori i restauratori se nadaju kako će ove starohrvatske brodove spasiti od daljnjeg popadanja.
najnovije
najčitanije
Košarka
Euroliga košarkaša
Mario Hezonja postigao sedam poena u drugoj pobjedi nad Baskonijom
Nogomet
Nizozemsko prvenstvo
Luka Ivanušec zabio u gostujućoj pobjedi Feyenoorda kod Go Ahead Eaglesa
Ostali sportovi
EP u boksu
Hrvatski olimpijac i najuspješniji hrvatski boksač izborio finale EP-a u Beogradu
Županija
poezija Sanina Karamehmedovića
Večer u potpunosti posvećena poeziji uz stihove glazbene skupine Silente
Nogomet
Englesko prvenstvo
City uvjerljivom gostujućom pobjedom stigao na bod od lidera, Kovačić i Gvardiol igrali
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA
VIDEO Predstavljena ‘Diži se grade’, nova zadarska navijačka pjesma: ‘Nastala je iz ljubavi prema…’
Županija
obavijest hep-a
DONOSIMO POPIS Nekoliko ulica u Zadru i županiji dio petka bez struje
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV
Ninov trofejni kantar
Županija
NEPRAVOMOĆNO