Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Skračić: Naš problem nije koliko ulažemo, nego u koga ulažemo

20.10.2011. 22:00
Skračić: Naš problem nije koliko ulažemo, nego u koga ulažemo


U mandatu ministra Primorca, o kojem možemo misliti što želimo, u Zadru smo doživjeli potpunu revoluciju. Zaposlili smo 200 ljudi i danas imamo potpuno pomlađeno sveučilište. Naš problem nije koliko ulažemo, nego u koga ulažemo. Imamo toliko prirodnih bogatstava, treba nam samo netko tko će to znati iskoristiti


U srijedu je u knjižari Verbum započeo drugi ciklus književnih susreta pod nazivom “Večer u knjižari”. Gost osmog susreta s voditeljicom Ines Grbić bio je prof. dr. sc. Vladimir Skračić, prorektor za znanost i razvoj Sveučilišta u Zadru.
Skračić, rodom Murteranin, na samom početku susreta prisjetio se svog djetinjstva u Murteru.
Generacija s jako puno promjena
– U jednom segmentu svog bića ja sam 100 posto Murteranin, a onda i Kornatar, ali nisam obožavatelj Murtera jer on više u svom duhu nije onakav kakvog ga se sjećam kao dijete. Ja pripadam generaciji kojoj se dogodilo jako puno promjena, nekad je Murter bio ruralni, rudimentalni obiteljski svijet, a to je značilo jedno povjerenje, odanost i potpunu suradnju u obitelji, prisjetio se Skračić. Iako kaže, nekad je od obiteljskih poslova bježao, danas upravo vraćanje tim vrijednostima promiče.
Skračić je zadarskoj javnosti poznat i po istraživanjima toponimije neistraženih sjevernodalmatinskih otoka i obale. Kao rezultat njegova rada sa znanstvenim novacima u Centru za jadranska onomastička istraživanja na Sveučilištu u Zadru nastale su četiri monografije pojedinih otoka te priručnik “Toponomastička početnica”. Kao poznavatelja stanja u jezicima, Skračić je diplomirao francuski i talijanski jezik, odgovarao je i na pitanja o sve većem broju anglizama u hrvatskom, ali i drugim svjetskim jezicima.
– U Hrvatskoj imamo problem nepoznavanja razlike između onoga što je jezik kao sustav od onoga što je jezik kao uporabna vrijednost. Kao građani mi možemo govoriti kako želimo i nitko nas tu ne bi trebao ispravljati. Uvijek su postojale koine, jezici omnibusi za sve ostale. Nekad je to bio grčki, onda latinski, zatim mletački na ovim prostorima, a u 19. stoljeću cijela Europa govorila je francuski. Sad je na red došao engleski, ali nitko ne jamči da za 20 godina to neće biti kineski ili neki drugi jezik. Pitanje je samo gdje je točka na kojoj ćemo to regulirati i možemo li uopće, rekao je Skračić istaknuvši kako bi trebalo što više raditi na obrazovanju i standardizaciji vlastitog jezika.
Prezir prema malim sveučilištima
Na pitanje o stanju u obrazovnom sustavu i nedovoljnim ulaganjima u znanost Skračić je pohvalio mandat ministra Primorca koji je bio osobito plodan za zadarsko sveučilište.
– U mandatu ministra Primorca, o kojem možemo misliti što želimo, u Zadru smo doživjeli potpunu revoluciju. Zaposlili smo 200 ljudi i danas imamo potpuno pomlađeno sveučilište. Naš problem nije koliko ulažemo, nego u koga ulažemo. Imamo toliko prirodnih bogatstava, treba nam samo netko tko će to znati iskoristiti.
Bogatstvo prostora Skračić je istaknuo i kao jedan od razloga zašto bi mladi iz cijele Hrvatske trebali upisati upravo sveučilište u Zadru. Pohvalio je i studente u Zadru među kojima ima, kako je rekao, veliki broj mladih inteligentnih ljudi koji rade na projektima, ali na žalost ne dobivaju dovoljno pažnje javnosti.
Vezano uz sveučilište dotaknuo se i teme centralizacije koju treba izbjeći.
– Mi imamo moćno sveučilište ovdje u Zadru, ali kod nas postoji nevjerojatan prezir prema malim sveučilištima. Kod nas radi više od 500 zaposlenih, a njih više od 200 ima doktorat, nije moguće da nitko nije dovoljno sposoban. Hrvatska se ne može razvijati tako da se razvija samo Zagreb. Što smo jači mi na margini, jači smo zajedno jer zajedno predstavljamo hrvatsku znanost. Hrvatska je centralizirana zemlja i na žalost ne postoji svijest da to treba izbjeći.
U daljnjem nastavku večeri o Skračiću je nekoliko anegdota ispričao i njegov prijatelj iz djetinjstva Niko Bašić, bilo je riječi i o toponimiji i drugim temama, a večer je završila u više nego ugodnom raspoloženju.