Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Duboka povezanost drevnoga grada i kršćanskog viteza

20.11.2011. 23:00
Duboka povezanost drevnoga grada i kršćanskog viteza


Svećeniku Zoilu u snu se objavilo mjesto gdje leži svečevo tijelo te ga je izvukao iz mora. Nakon izvlačenja tijela, glava mučenika je Božjim čudom vraćena na prijašnje mjesto. Tijelo je preneseno iz Grada pokraj Akvileje u Zadar, prema predaji, 649. godine. Po zagovoru ovog mučenika dogodila su se brojna čudesa, a Zadrani su u znak zahvalnosti za obranu od kuge 1632. godine izgradili novi oltar u zavjetnoj crkvi


U četvrtak, 24. studenog, slavi se blagdan Sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra.
Lik svetog Krševana duboko je povezan s ovim područjem u crkvenom, kulturnom, duhovnom, povijesnom i društvenom pogledu, tako da se spomen na njega obilježava i kao Dan Grada Zadra. Za Krševana se kaže da je kršćanski vitez koji vjerno bdije nad Zadrom. 
– Blagdan Sv. Krševana proslavit će se svetim misama u katedrali Sv. Stošije u Zadru, jer se na njegovoj crkvi odvijaju radovi. Nadamo se da će se za nekoliko mjeseci skinuti skela, jer su radovi na krovu crkve Sv. Krševana završeni. Nastavit će se sanacija iznutra što će još potrajati, rekao nam je u razgovoru katedralni župnik mons. Ivan Mustać.
Obranio grad od kuge
 Uoči blagdana Sv. Krševana u srijedu 23. studenog je Svečana Večernja koju u katedrali Sv. Stošije u Zadru, s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić. Svetu misu u 10 sati u zadarskoj prvostolnici na blagdan Sv. Krševana u četvrtak 24. studenog predvodit će mons. Ivan Mustać. Svečano misno slavlje u 18 sati u katedrali Sv. Stošije predvodi mons. Želimir Puljić.      
Sveti Krševan je jedan od četiri zadarska zaštitnika. Bio je rimski vitez plemićkog podrijetla i akvilejski mučenik iz 4. stoljeća, koji se istaknuo u doba progona kršćana za vrijeme cara Dioklecijana, i to čvrstom i nepokolebljivom vjerom u Isusa Krista. Prema predaji bio je vjeroučitelj svete Stošije ili Anastazije, mučenice. Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i hrabrio. Krševan je sam bio stavljen na veliku, životnu kušnju, koju je nadvladao i ostao vjeran Bogu. Bio je nagovaran da se odrekne vjere. Obećan mu je visoki upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio visoku karijeru, kako bi ostao uz Krista i svoje vjersko opredjeljenje.
 Najvjerojatnije je 24. studenoga Krševan zbog vjere bio ubijen. Odrubljena mu je glava, a tijelo bačeno u more. Svećeniku Zoilu u snu se objavilo mjesto gdje leži svečevo tijelo te ga je izvukao iz mora. Nakon izvlačenja tijela, glava mučenika je Božjim čudom vraćena na prijašnje mjesto. Tijelo je preneseno iz Grada pokraj Akvileje u Zadar, prema predaji, 649. godine. Po zagovoru ovog mučenika dogodila su se brojna čudesa, a Zadrani su u znak zahvalnosti za obranu od kuge, danog 1632. godine, izgradili novi oltar u zavjetnoj crkvi.
“Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko”, riječi su pjesme kojom Zadrani tijekom svetih misa slave blagdan Svetog Krševana, nebeskog zaštitnika svoga grada.
Crkva iz 12. stoljeća
 Vrijedno je spomenuti da je ime ovog velikog sveca i mučenika ušlo u Rimski kanon mise, što svjedoči o velikom štovanju u Crkvi koje mu vjernici iskazuju moleći njegov zagovor i pomoć. Zadrani su svom zaštitniku Krševanu podigli romaničku crkvu koju je 4. svibnja 1175. godine posvetio prvi zadarski nadbiskup Lampridije. Crkva Sv. Krševana, kako je poznato, pripadala je muškom benediktinskom samostanu. Tradicijska predaja kaže da se na njezinom mjestu, u 6. stoljeću nalazila crkvica sa samostanom eremita svetog Antuna. Benediktinska crkva Sv. Krševana s tri lađe sagrađena je u 10. stoljeću.
Ostaci srednjovjekovnog benediktinskog samostana, pregrađenog u 19. stoljeću i srušenog u Drugom svjetskom ratu, se nalaze oko crkve. Zvonik koji se počeo graditi 1485. godine, nikada nije dovršen.     Ovom prigodom zanimljivo je spomenuti podatke o počecima biskupije u Zadru. Prema povijesnim izvorima, biskupija u Zadru spominje se već god. 530. i 533. prigodom zasjedanja Crkvenoga sabora u Saloni.
 U doba provale Avara Zadar ostaje pošteđen, stoga se u crkvenom, političkom i narodnom pogledu neprekidno razvija. U njemu je bilo sjedište bizantskog carskog namjesnika. Zadarska je biskupija bila sredinom 12. stoljeća podignuta na nadbiskupiju i metropoliju za biskupe sufragane Osora, Raba, Krka i Hvara.
Dolaskom svetog Krševana u Zadar i početkom njegova štovanja na ovim područjima, kako se često spominje u govorima o njemu, ostvario se neizmjeran doprinos vjerskom, kulturnom, društvenom i političkom životu srednjovjekovnog Zadra. Kasnije se njegovo štovanje duboko ukorijenilo u svijest Zadrana i zadarske Crkve. Utjecanje svečevom zagovoru u osobnim molitvama, kao i onima za grad i njegovu budućnost, značilo je od njegova dolaska u Zadar, obogaćenje u duhovnosti bogate vjerske tradicije Zadarske nadbiskupije. Crkva Sv. Krševana ističe se svojom ljepotom romaničke arhitekture u Hrvatskoj, a relikvije mu se nalaze u postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti.
 Lik svetog Krševana nalazi se na grbu i zastavi grada Zadra. Oslikan je kao vitez u oklopu na konju. U središtu crkve Sv. Krševana je barokni oltar iz 1701. godine s mramornim kipovima zadarskih zaštitnika, svetog Šimuna, svetog Krševana, svete Stošije i svetog Zoila, postavljenih 1717. godine.