Sudbina Joje Ricova označila je buduću političku dramu u Hrvatskoj

U povodu 80. rođendana Joje Ricova, jučer je u Društvu hrvatskih književnika održan skup o književnom stvaralaštvu i životnom putu tog pjesnika, prevoditelja, dramskog pisca te književnog i likovnog kritičara.
Cvjetko Milanja podsjetio je na prevodilački opus Joje Ricova, koji je zaslužan za brojne prijevode talijanskog pjesništva iz kojih je nastalo i nekoliko značajnih antologija – Antologija talijanskog pjesništva 20. stoljeća, Antologija talijanskog futurizma i dr.
Branimir Bošnjak govorio je o pjesništvu Joje Ricova ističući kako u njegovim stihovima nema nade iako ima želje za nikada dosegnutim ljudskim pravima. “On je pjesnik uskrate a ne pomoći, on vidi nesreću i strah koji potvrđuje gromkom riječi”, kazao je Boban dodajući da je njegova biografija utjecala na takav pjesnički diskurs.
Vjekoslav Boban podsjetio je na osebujan životni put Joje (Jose) Ricova, rođenoga 1929. u Kalima na otoku Ugljanu. Godine 1943. Ricov postaje sudionik hrvatskog otpora nakon čega i zatočenik u njemačkom koncentracijskom logoru kod Zadra.
Ricov još jednom u životu završava u zatočeništvu i to 1959. u konclogoru “Grgur” do Golog otoka zbog “kontrarevolucionarne poezije” i optužbe da je fašist, kaže Boban ističući da je pušten zahvaljujući prijateljstvu s talijanskim nobelovcem Salvatoreom Quasimodom koji je to tražio od Tita.
Božidar Petrač drži da je pjesnički i esejističi opus Joje Ricova nepravedno zanemaren i zaobiđen, ističući da on među prvima otkriva Salvatorea Quasimoda, jednog od najvećih talijanskih pjesnika s kojim je bio i veliki prijatelj.
Sanja Nikčević govorila je o njegovom dramskom opusu, posebice o dramama “Verige”, istaknuvši kako je njegova trilogija posebno zanimljiva jer je autentična te govori o stvarnom, proživljenom nasilju čovjeka nad čovjekom. Nikčević misli i kako je drama i sudbina Joje Ricova označila buduću političku dramu u Hrvatskoj.
Ricov je član Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, HKD sv. Ćirila i Metoda, Hrvatskoga centra PEN-a, talijanske književne institucije “Sindacato Libero Scrittori Italiani” (Rim) i Predsjedništva Hrvatske paneuropske unije.