Grad ne zarađuje dovoljno niti za pokrivanje rashoda

U “zlatnoj” 2005. godini prihodi su bili veći od rashoda za 87,9 milijuna kuna. Ovaj ogromni proračunski suficit ostvaren je tako što je u gradsku kasu stigao novac od prodanih obveznica koji naposljetku treba vratiti i to s dvostrukom kamatom

Obveze Grada Zadra su  na kraju prošle godine iznosile  226.074.171 kuna dok su one u istom  razdoblju preklani bile 196.221.923  kuna. Ako bismo od ovih iznosa  odbili  dug za višenamjensku dvoranu Višnjik  i zatvoreni bazen onda su obaveze  Grada Zadra prema vjerovnicima u  prethodnoj godini narasle sa  56.860.142 na 86.712.390 kuna, za više  od 50 posto. S druge strane potraživanja Grada Zadra su na kraju 2010.  iznosila 173.441.217,18 kuna.
Novac od kredita, a ne  gospodarstva
Analiza prihoda i rashoda Grada  Zadra pokazuje da Grad Zadar ne  zarađuje dovoljno za pokrivanje svojih  rashoda, a kamoli za vraćanje velikih  dugova. Još bolniji pokazatelj jest da u  zadnjih pet godina najznačajniji proračunski suficit nije ostvaren iz investicijskih aktivnosti, nego iz financijskih, što je u slučaju Zadra značilo  pumpanje proračunskih prihoda dugom.
Proračunski manjak Grada Zadra,  razlika između prihoda i rashoda, za  2010. godinu iznosit će oko 83 milijuna  kuna što je za gotovo pedeset milijuna  kuna više nego u istom razdoblju preklani. Istina jest da je lanjska godina  bila recesivna, rastao je broj nezaposlenih, građevina je stagnirala te da  nisu ostvareni očekivani prihodi.
Ipak, ni ranijih godina, kada je gospodarstvo u Hrvatskoj raslo, nije ostvaren proračunski prihod iz gospodarskih aktivnosti, kako doznajemo iz  Odjela za financije Grada Zadra. U  “zlatnoj” 2005. godini prihodi su bili  veći od rashoda za 87,9 milijuna kuna.  Ovaj ogromni proračunski suficit ostvaren je tako što je u gradsku kasu  stigao novac od prodanih obveznica  koji naposljetku treba vratiti i to s  dvostrukom kamatom u zadarskom  slučaju. Danas mnogi postavljaju pitanje je li trebalo iskoristi mogućnosti,  novac i utjecaj te prvo razviti na primjer gospodarsku zonu u Crno, o kojoj  se više ništa i čuje ili graditi dvoranu i  bazen.
Politički rizik vraćanja duga
Kakvo je stanje s financijama u Gradu Zadru pitanje je koje je počelo  probijati lokalne okvire. Nedavno su  najutjecajniji domaći ekonomski portali prenijeli vijest da Grad nije uspio  platiti cjelokupnu zadnju kamatu na  dug od 18,5 milijuna eura na vrijeme.  Dok su pojedini ugledni ekonomski  analitičari tvrdili kako je Grad Zadar  pred bankrotom, u Gradu su se pravdali kako imaju problem s likvidnosti,  to jest da imaju poteškoća u naplati  vlastitih potraživanja, pa iz toga proizlaze poteškoća u isplati obveza.
Bez obzira na probleme s likvidnosti  Grad Zadar mora do 1. rujna pronaći  18,5 milijuna eura za isplatu glavnice  na obveznički dug. Podsjetimo da je  Državna revizija više puta upozoravala Grad kako se ne rezerviraju sredstva za otplatu tog duga čime bi se  izbjegla nastala situacija. Sada se izlaz  vidi u dizanju novog kredita na rok  otplate od sedam godina. Gradsko  vijeće već je prihvatilo prijedlog gradonačelnika Zvonimira Vrančića da  se ide u novo zaduživanje da bi se  vratio stari dug s tim da je ostala  nepoznanica koliku ćemo platiti kamatu na novi kredit.
 Ipak, novo zaduživanje Grada na  rok od sedam godina treba odobriti  resorno ministarstvo, odnosno Vlada  RH. S obzirom na aktualne prosvjede  koji će se ulaskom u proljeće dodatno  zahuktati nisu nerealne promjene na  političkoj sceni u Hrvatskoj, što bi se  moglo odraziti na plaćanje najtežeg  gradskog duga.
Upitna naplata potraživanje
S druge strane postavlja se pitanje  što je s potraživanjima Grada Zadra  koja iznose 173,4 milijuna kuna. Najveća potraživanja su za komunalnu  naknadu 50,6 milijuna kuna, zatim za  kamate za potraživanja 37,7 milijuna  kuna ta za zakup poslovnih prostora  29,4 milijuna kuna. Pitanje je, ipak  koliko Grad može realno naplatiti  novca od svojih dužnika. Neka od  dugovanja stara su više od deset godina, kod nekih su dužnici otišli u  stečaj, o nekima se još uvijek raspravlja na sudu. U otpis dugova se ne  ide već se koriste sve zakonske mogućnosti kako bi se oni mogli naplatiti,  ali u praksi novac od nekih dužnika  teško stiže u gradski proračun.

Najveći dužnici Jadera i Gortan

Najveći dužnici prema Gradu Zadru su: Jadera d.o.o. 13.376.277,09 kuna; Gortan Zadar d.o.o. 6.751.013,71 kuna; Tankerkomerc d.d. 3.304.414,38 kuna; Velox d.o.o. 3.076.300,79 kuna; Sas strojogradnja d.o.o. 2.863.841,54 kuna; KK Zadar 2.169.613,46 kuna; Jadran Invest d.o.o. 2.045.348,26 kuna; Follis d.o.o. 1.842.257,51 kuna i Adria d.d. 1.598.691,56 kuna.

Odjel za financije, ipak se bavio prirezima

Dok gradonačelnik Zadra Zvonimir Vrančić tvrdi da Grad Zadar neće  uvesti prirez, u gradskom odjelu za financije analizirali su koliko bi se  njegovim uvođenjem povećali gradski prihodi, kako neslužbeno doznajemo iz istog odjela.
Grad Zadar je jedini veliki grad u Hrvatskoj koji svoje građane nije  opteretio prirezom. Navodno bi se, prema obavljenim izračunima,  njegovim uvođenjem u gradsku kasu slilo dvadeset milijuna kuna.