Ono što sam u svojoj knjizi i obrazložio, napisao sam komentar na nju iz razloga da pomognem. Kad sam došao za Božić kući susreo sam neke svoje studentice koje su se jednostavno u tom Brownu izgubile. Želeći pomoći njima i vjerojatno nekim drugim mladim ljudima koji su se našli u tome i nisu znali odgovor što vjerovati, ili ne vjerovati, jednostavno me to ponukalo i napisao sam svoju knjigu. Naravno kad su prošle godina, dvije, sve više ljudi je uočavalo o čemu se radi
Prošlog tjedna u Znanstvenoj knjižnici Zadar gostovao je doc. dr. sc. Darko Tomašević, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu i autor knjige, među ostalima, “Da Vincijev kod – istine ili laži?”. Profesor Tomašević u Zadru je gostovao na poziv dr. sc. Vande Babić u sklopu kolegija “Mit, obred, običaj”, u organizaciji Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru, a studentima i drugim zainteresiranim posjetiteljima održao je predavanje na temu “Da Vincijev kod – mit kojeg prihvaćamo kao nešto uobičajeno?!”.
Profesor Tomašević, kako je sam istaknuo na početku predavanja, u Zadar je došao kako bi prikazao mitsku stranu Brownove knjige “Da Vincijev kod”. Govorio je o izvorima na kojima je Brown crpio inspiraciju za svoje djelo, čitao izvatke iz gnostičkih evanđelja kojima se Brown služio te predstavio Browna kao autora koji je svjesno išao diskreditirati Crkvu kako bi na tome zaradio novac. O svojoj knjizi, koja je samo jedna u nizu knjiga nastalih kao odgovor na Brownovo djelo, ali i o položaju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu govorio je otvoreno za naš list.
Pogođeno vrijeme
Istaknuli ste kako je knjiga “Da Vincijev kod” prodana u više od 40 milijuna primjeraka. Imate li podatak u koliko primjeraka su prodane knjige nastale kao odgovor na tu knjigu?
– Ne znam koji je broj prodanih knjiga koje su nastale kao odgovor, pa čak ni u koliko je knjiga prodana ova knjiga koju sam ja napisao kao komentar i odgovor na “Da Vincijev kod”. Ali koliko imam saznanja sve te knjige nisu došle ni blizu brojke koju je ostvario Brown sa svojom knjigom. To je bio definitivan bum, knjiga koja se doslovno gutala.
I prije su pisane knjige na tu temu. Što mislite zašto je baš ova knjiga doživjela takav odjek, je li Brown pogodio pravo vrijeme?
– Dijelom jest. Prije svega način na koji je on pisao je zanimljiv, majstorski je uklopio brojne elemente: arhitekturu, Leonarda da Vincija, temu Opusa deia, kontroverznu temu o Isusu i Mariji Magdaleni. Pogodio je vrijeme kad je i ideja feminističkog pokreta kroz književnost puno naglašenija, a isto tako sve prethodne knjige nisu izašle u toj mašineriji američke ekonomije i američkoga marketinga. To je bila cijela mašinerija koja je medijski pripremila plodno tlo za ono što je došlo, a ne treba ni zanemariti da je knjiga zanimljiva za čitanje.
S jedne strane imamo one koji su svjesni toga da se radi o fikciji, a s druge strane one koji su skloni povjerovati u istinitost ideje koju izlaže “Da Vincijev kod”. Odakle toliko oprečna mišljenja?
– Oni koji uzimaju ovu knjigu kao relaksaciju, uzimaju da je knjiga napisana takvim stilom koji je zgodan način da se čovjek zabavi i prikrati si vrijeme. Način na koji je pisana: intrigantnost, neka vrsta krimi-romana koji je jako čitak i zanimljiv, nešto što čovjeka u književnom smislu privlači naišao je na plodno tlo kod čitatelja. Druga vrsta ljudi jesu ovi koji pomalo vjeruju u ono što su u njoj našli. Razlog je sigurno vjerska površnost, nedovoljno poznavanje vjere s jedne strane, a s druge strane problem je isto tako u tome što Crkva više ne uživa ono povjerenje koje je nekad imala te postoji relativno velik broj onih koji jedva čekaju da se Crkvu nekako napadne da bi onda opravdali neke svoje stavove s kojima se Crkva ne slaže.
Mnogi se pitaju zašto je Crkva uopće tako snažno reagirala na ovo djelo. Nije li Crkva upravo svojom reakcijom pokazala određeni strah od ove knjige?
– Službena Crkva uopće nije reagirala i tu treba napraviti distinkciju, nego su neki, recimo ja kao svećenik, reagirali. Ja sam knjigu pročitao gotovo godinu dana nakon što je knjiga izdana i prije toga uopće nisam čuo za nju. Međutim, ono što sam u svojoj knjizi i obrazložio, napisao sam komentar na nju iz razloga da pomognem. Kad sam došao za Božić kući susreo sam neke svoje studentice koje su se jednostavno u tom Brownu izgubile. Želeći pomoći njima i vjerojatno nekim drugim mladim ljudima koji su se našli u tome i nisu znali odgovor što vjerovati, ili ne vjerovati, jednostavno me to ponukalo i napisao sam svoju knjigu. Naravno kad su prošle godina, dvije, sve više ljudi je uočavalo o čemu se radi.
Vjera i teologija uvijek su bile zanimljive
Smatrate li da su općenito knjige na tematiku iskorištavanja katoličke vjere u beletrističke svrhe opasne i da bi takve teme trebalo izbjegavati?
– Čovjek nikada ne može nekome zabraniti da piše što želi pa i na tu temu. Vjera i teologija uvijek su bile zanimljive i bit će zanimljive, ali naravno s negativne strane. Nemam ništa protiv beletristike koja osobito dobro koristi ove teme, ali istina i ljubav su ono što nas treba voditi, a ne senzacionalizam, osobito ako dovodi u zabludu i ako se piše samo zbog toga da bi čovjek izvukao neku osobnu korist od toga. Tad jednostavno rušimo temelje na kojima stojimo, dovodimo u pitanje moralnost i čovječnost.
Predavač ste na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Možete li nam reći kakva je sad situacija s fakultetom s obzirom na pomalo nepovoljan položaj Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini?
– U rujnu 2009. godine Vatikan nas je uzdignuo na rang fakulteta i mi smo time postali prvi Katolički bogoslovni fakultet u Bosni i Hercegovini što je velika čast, ali ujedno i velika obveza. Po uputama iz Rima naš fakultet trebao bi se pripojiti Sveučilištu u Sarajevu i taj proces pridruženja nije bio nimalo lak.
Naime, prije petnestak dana službeno je potpisan ugovor o pridruženju, ali pripojeni smo samo kao pridruženi član. Znači po sadašnjem, važećem, kantonalnom zakonu teološki fakulteti ne mogu biti punopravni članovi Univerziteta, nego samo pridruženi. S tim da kasnije po tom zakonu županija, tj. kanton nema nikakvih financijskih obveza prema pridružnim članovima fakulteta. Može ako hoće pomagati, ali ne mora. Tako da smo mi i dalje negdje u tome nigdje. S te strane kao fakultet vjerujem da ćemo tražiti poništenje tog zakona jer je diskreditirajući.
To je zakon koji određuje da teološki fakulteti ne mogu biti punopravni članovi fakulteta, što je paradoksalno, s jedne strane recimo, a da s druge strane imamo Pravoslavni teološki fakultet u Foči i koji je punoporavni član Sveučilišta u Sarajevu sa svim pravima i svim obavezama.
Može li se reći da ste pomalo šikanirani?
– Šikaniranje je možda preteška riječ, ali činjenica je da smo mi Hrvati u Bosni i Hercegovini manjinski narod, to je nešto što čovjek koji živi tamo mora prihvatiti. Kao Hrvat ja u Sarajevu na papiru ima sva prava, nešto slično kao što i Srbi u Hrvatskoj na papiru imaju sva prava, međutim u praksi to nemaš jer si u manjini.
najnovije
najčitanije
Košarka
Zadrani u Europi
Nadahnuti Škifić i Bašić, kraj sezone za Mavru
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA
VIDEO Predstavljena ‘Diži se grade’, nova zadarska navijačka pjesma: ‘Nastala je iz ljubavi prema…’
Zadar
VEČER SMIJEHA
Studio Smijeha ponovno će do suza nasmijati zadarsku publiku
Hrvatska
ŽELE SMANJITI GUŽVE
Venecija je od danas prvi grad u svijetu koji naplaćuje ulazak u grad turistima. Na ulicama i inspektori
Hrvatska
KALKULACIJE
‘Ima autoritet i dobro je umrežen’: Politico također navodi Plenkovića kao favorita za nasljednika von der Leyen
Zadar
ryanair
NOVA AKCIJA Iz Zadra letite u više od 30 europskih destinacija za 13 eura!
Hrvatska
TEŠKA NESREĆA
VIDEO Autobus kod Krvavice sletio s Jadranske magistrale u provaliju, vozač prevezen u bolnicu
Zadar
MELADA
ĐIR PO KVARTU (9) Stanovnici Melade ukazuju i na negativnosti: ‘Kao da sam na Lučkom…’
Zadar
Sunset Sports Media Festival
Talijanska nogometna legenda Alessandro Del Piero stiže u Zadar!
Zadar
HEP JAVLJA