Posljednji plemićki naslov u Zadru dobio je Frane Zohar

Slika korisnika valentinam
Predstavljena knjiga "Plemstvo Kraljevine Dalmacije 1814. - 1918."
'Plemstvo Kraljevine Dalmacije 1814.-1918.' nezaobilazan je priručnik na temu posljednje faze dalmatinskog plemstva, knjiga koja nam daje neke informacije i po prvi puta
Arif SITNICA
Promocija je održana u Gradskoj loži

Gradskoj loži predstavljena je knjiga "Plemstvo Kraljevine Dalmacije 1814. - 1918." autora prof. dr. sc. Miroslava Granića i višeg arhivista Denisa Martinovića. U izdanju Državnog arhiva u Zadru i Književnog kruga Split knjiga "Plemstvo Kraljevine Dalmacije 1814. - 1918." obrađuje dalmatinsku plemićku povijest u zadnjem stoljeću svoga postojanja što se vremenski poklapa s razdobljem druge austrijske uprave u Dalmaciji. U knjizi je potanko objašnjeno kako je došlo do austrijskog priznavanja tek jednog dijela ranije stečenog plemstva, kao i podjela novih plemićkih naslova Austrijskog Carstva obiteljima ili pojedincima na području čitave Dalmacije koja je teritorijalno zapremala mnogo šire područje nego što ga danas poznajemo. Osim uvodnih studija, povijesti brojnih plemićkih obitelji i heraldičkih opisa grbova, u knjizi su reproducirana 234 obiteljska grba, što će, kako je to, između ostalog, naglasio Granić, biti vjerojatno najatraktivniji dio širem čitateljstvu. O knjizi su govorili recenzent prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, akademik Nenad Cambi u ime suizdavača Književnog kruga Split, te urednik izdanja i ravnatelj Državnog arhiva u Zadru dr. sc. Ante Gverić.

- Nakon pet godina rada izuzetno mi je zadovoljstvo i čast što danas dajemo na ogled javnosti ovu knjigu, oku lijepo i umu zanimljivo djelo, započeo je izlaganje Gverić, koji je prvi govorio i u kratkim crtama opisao knjigu, izdvojivši posebno zalaganje i trud autora i njihovih suradnika, posebice se osvrnuvši na činjenicu da je u cilju izdavanja knjige trebalo otići i u Austrijski državni arhiv u Beču, koji čuva građu vezanu za razdoblje, kako prve, tako i druge austrijske uprave u Dalmaciji.

Akademik Nenad Cambi naglasio je da je Književni krug Split odavno prepoznao vrijednost rada na istraživanju plemstva te u kontekstu toga istaknuo već odavno održanu izložbu izabranih dalmatinskih grbova koju je zadarski Državni arhiv 1996. godine imao u Zadru i Splitu.

Iscrpno je knjigu "secirao" i recenzent prof. dr. Stjepan Ćosić, poglavlje po poglavlje istaknuvši kako je ova knjiga prvo suvremeno djelo na tu temu.

- 'Plemstvo Kraljevine Dalmacije 1814.-1918.' nezaobilazan je priručnik na temu posljednje faze dalmatinskog plemstva, knjiga koja nam daje neke informacije i po prvi puta, kazao je Ćosić.

Posljednji je govorio jedan od autora - Miroslav Granić, prisjetivši se niza detalja tijekom rada na knjizi, vrlo emotivno upozorivši sve okupljene u loži kako je jedna od prvih stvari koju je uočio radeći na knjizi bio odnos inozemnih kolega prema Hrvatskoj po pitanju postojanja plemstva na hrvatskim prostorima. Znate što su me često pitali: zar ste vi to imali? Oni na nas gledaju svisoka, doživljavaju nas kao prosjake i sinove, a ne kao pripadnike nekada uljuđenog mitteleuropejskog društva. Nažalost svijet nas danas doživljava kao nazadne i primitivne stoga držim da je važno ovu knjigu znatno proširiti kako bi u njoj bilo obrađeno plemstvo svih hrvatskih zemalja i krajeva, prevesti je na jedan od europskih jezika kako bi se bahata Europa upoznala s našom povješću. Istina, nakon sloma Habsburške Monarhije 1918. godine hrvatske zemlje se balkaniziraju, a to nesretno razdoblje nas još uvijek snažno obilježava u inozemnim očima, naglasio je Granić.

U nastavku svog izlaganja Granić se osvrnuo posebice na poziciju zadarskog plemstva upoznavši okupljene kako je Zadar nakon Dubrovnika imao najviše plemićkih obitelji da bi nakon kratkog vremena u tome i prestigao najjužniji hrvatski grad.

- To je razumljivo s obzirom na značaj i položaj grada Zadra kao glavnog grada jedne od krunovina Austrijskog Carstva sa svojom upravom, zasebnom Vladom, svojim Saborom i svojom društvenom elitom. Međutim sve je srušeno s 1918. godinom. Zadnji Zadranin koji je dobio plemićki naslov (viteza) Austrijskog Carstva u Habsburškoj Monarhiji bio je Frane Zohar. Bilo je to davne 1917. godine. Zanimljivo je spomenuti da, za razliku od austrijske carevine, Kraljevina Italija za svoje vladavine nije nikome dala ni jedan plemićki naslov, dodao je Granić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno