Lokacija Voštarnica – mjesečna najamnina za jednosobni stan od 37 metara četvornih iznosi nevjerojatnih četiri i pol tisuće kuna. Cijene većih, luksuznijih stanova na TIZ-u ili pak na Maloj pošti, kreću se od sedam do osam i pol tisuća kuna mjesečno. Ukoliko se i uspije naći prizemnija cijena, oko dvije tisuće kuna, uvjet je – najam od 1. listopada do 1. srpnja
Tihomir Jukić, profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu u izlaganju na Destinacijskom forumu dotakao se onoga što velik broj mladih obitelji bez vlastite nekretnine u Zadru, već dobro zna.
Cijene najma koje su se vinule u nebo, premašujući one zagrebačke sada već dvostruko, seobe pred ljetne mjesece jer se stambene jedinice masovno iznajmljuju kao apartmani, podstanarska je strana priče o kojoj nitko ne govori.
Poluotok novi Dubrovnik
Lokacija Voštarnica – mjesečna najamnina za jednosobni stan od 37 metara četvornih iznosi nevjerojatnih četiri i pol tisuće kuna. Cijene većih, luksuznijih stanova na TIZ-u ili pak na Maloj pošti, kreću se od sedam do osam i pol tisuća kuna mjesečno. Cijena je to koju si malo tko može priuštiti.
Ukoliko se i uspije naći prizemnija cijena, usklađenija s plaćama lokalnih stanovnika, oko dvije do dvije i pol tisuće kuna, uvjet je redovito isti – najam je moguć od 1. listopada do 1. srpnja. Takve opcije povoljne su za studente Sveučilišta u Zadru koji tijekom ljetnih mjeseci odlaze svojim obiteljima u druge gradove, no one mlade radne obitelji koje predstavljaju okosnicu zadarskog gospodarstva ostavljene su na milost i nemilost posljedicama zadarske sveprisutne apartmanizacije.
I dok Jukić upozorava na to kako bi zadarski Poluotok mogao postati novi Dubrovnik, u sjeni toga upozorenja mlade obitelji koje ne mogu plaćati ovako skupe najmove odlaze u potragu za mjestima gdje je postanarski život jeftiniji.
Cijena najma dvosobnog stana u Puli u širem centru iznosi tisuću i pol kuna. Istra, kao da je uspjela izbjeći udarac masovnog turizma, ne kompromitirajući život lokalnih stanovnika nauštrb te grane gospodarstva. Naprotiv, dobrim primjerima su se pokazale one prakse u kojima je turizam grana koja se naslanja na druge elemente društenog života, umjesto da ih silovito oblikuje.
A koliko je silovita apartmanizacija u Zadru uzela maha govori i podatak koji je iznio Jukić – od 2011. do 2015. godine broj kreveta na Poluotoku je sa 90 porastao na nevjerojatnih 1.100. No, to nije sve. Privatni smještaj se iznajmljuje u turističke svrhe i u drugim djelovima grada. Letimičan pogled na tražilice servisa kao što su Booking i Airbnb otkrivaju apartmane na Novom Bokanjcu, Pločama, Dračevcu pa i u Crnom.
Zadru prijeti depopulacija
Istraživanja su pokazala da Zadar sve više postaje mjesto turističkog dolaska mladih ljudi. Jukić kazuje kako bi u brendiranju bilo zanimljivo vidjeti rezultate ankete što ih to više privlači u Zadar, Sv. Donat ili Morske orgulje.
– Nije samo pitanje je li im važno vidjeti Donat ili Orgulje, nego koliko im je važno osjetiti i svakodnevicu. I to onu svakodnevicu koju turistički romantiziramo, često i do granice redikuloznih stereotipa o Mediteranu koji je nekad bio, a koji se u našim brošurama i prikazima svodi na uljuljkanu ruralnu (otočnu i priobalnu) fatamorganu, smatra sociolog Krešimir Krolo.
A ukoliko se i pokaže da su im znamenitosti bitne, a ovo drugo i ne previše, ne smije se dopustiti, kako je ispravno dijagnosticirano, da zavlada koncept transformacije u kulise, dodaje Krolo.
– Tu je problem koji je turistički, ali znatno važniji je problem koji ide izvan turističkih gabarita, a vezan je za opstojnost urbane dinamike i razvoja. Kako misli funkcionirati jedna urbana sredina u kojoj su cijene najamnina daleko iznad prosječnih primanja potrebnih za izdvajanje plaćanja mjesečne rente? Uključimo li u cijene najamnina i smanjene mogućnosti cjelogodišnjeg boravka u stanu pa onda još uz to i ostale parametre kvalitete života (mogućnost zaposlenja, kulturna ponuda, itd.), Zadru bi se mogla dogoditi depopulacija, posebno onih društvenih grupa i pojedinaca koji se smatraju generatorom razvojnih (gospodarskih, kulturnih, socijalnih) potencijala, ističe Krolo.
Da su već po tom pitanju primjetni trendovi koji su povezani s gore navedenim analizama, govori i istraživanje koje su proveli Ivan Puzek i Željka Tonković sa zadarskog Odjela za sociologiju, a gdje se navodi kako je Poluotok u zadnjih pet godina ostao bez više od dvadeset posto stanovništva. Tu je i istraživanje Svena Marcelića, Željke Tonković i Krešimira Krole o kulturnim potrebama mladih u Zadru iz 2014. Prema tim podacima jasno se vidi tendencija trajnog odlaska iz grada mladih nezadovoljnih dosadašnjim kulturnim razvojem i kulturnom politikom.
– Ne donese li se neka vrsta akcijskog plana koji će staviti pod kontrolu takvo bujanje, posljedice bi mogle biti teške za razvojne kapacitete grada, upozorio je Krolo.
najnovije
najčitanije
KK Zadar
Nadzorni odbor
Edi Nadarević novi je direktor KK-a Zadar
Nogomet
međunarodni turnir
Deveto izdanje Dalmatinko Cupa u Zadru će okupiti impresivna nogometna imena
Županija
održive zajednice
Udruzi Volim Vlašići Večernjakova nagrade „Zeleni leptir 2023.”
Zadar
Od subote
U gradskim vrtićima počinju e-Upisi
Kolumne
TV SVEKRVA
Copy paste novinari
Županija
U POLA SATA
Nin opet poplavljen!
Županija
TURIZAM NA OTOCIMA
PROFESORICA ČUKA: “Vir je ekstremni primjer pretjerane i nekontrolirane gradnje”
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo fra Josip Vrdoljak, višegodišnji gvardijan i župnik u Zadru
Zadar & Županija
NOVI SKANDAL
Skoro 5 milijuna eura moćnom zadarskom HDZ-ovcu za privatni hotel
Zadar
PANEL RASPRAVA