Nit vodilja ovogodišnjih Dana vitezova vranskih bilo je tursko osvajanje Pakoštana i Vrane te protunapad kršćanske vojske u kojem su Turci istjerani
Kao što smo protekla četiri dana mogli vidjeti u Vrani, oživljavanje i oponašanje prošlih epoha povijesnoga razvitka u modi je kao nikada ranije. Trend koji je započeo još krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća, ne samo da nije oslabio, nego se iz angloameričkih zemalja proširio čitavim svijetom, a nema više povijesne epohe koja nema svoje poklonike koji je prizivaju u život. Ostao je engleski naziv “living history” koji smo preveli kao oživljena povijest.
U početku su najpopularnija bila zbivanja iz Američkog građanskog rata (1861.-65.) za koja su entuzijasti sami šili odore i nabavljali naoružanje priređujući vikendom ratne igre. S vremenom su se u to sve više uključivali ne samo obrt, nego i industrija, a narastao je i broj traženih razdoblja: Napoleonovi ratovi, Rimsko Carstvo, srednji vijek te Prvi i Drugi svjetski rat. Danas doslovce nema tog razdoblja koje negdje u svijetu ne oživljava neka skupina zaljubljenika u prošlost u koje su se s vremenom ravnopravno uključile i žene. Prema procjenama stručnih časopisa za vojnu povijest i militariju, danas na području SAD-a, Australije i zapadne Europe djeluje više od šest tisuća takvih skupina, kojima valja pridodati još barem tisuću iz ostalih krajeva svijeta kao što su Turska, Japan, Iran, Rusija i druge velike zemlje. U Sloveniji je trenutačno registrirano 15-ak skupina koje se pretežito bave srednjim vijekom i Prvim svjetskim ratom. U Hrvatskoj je ovaj proces u punom zamahu pa je teško izlaziti s konkretnim brojkama iako su se neke domaće skupine već prilično etablirale, poput Rapskih samostrijelaca, Vitezova zelingradskih, Zrinske garde iz Čakovca, Frankopanske garde iz Ogulina, Reda srebrnog zmaja i drugih.
Iako nije sačuvan točan datum dolaska Templara u hrvatske krajeve, s priličnom točnošću se ipak može utvrditi da se to dogodilo u razdoblju između Drugog i Trećeg križarskog rata, dakle šezdesetih i sedamdesetih godina 12. stoljeća. To je bilo vrijeme intenzivnog odlaska hodočasnika na Bliski istok, pri čemu ih je put vodio bilo preko Jadrana morem, bilo preko Balkana kopnom. Vjerni svojoj zadaći čuvanja putova, Vitezovi hrama uspostavljaju na prostorima tadašnjeg hrvatskog kraljevstva više svojih sjedišta i utvrda.
Prema dokumentima kojima raspolažu povjesničari, izgleda da su imanje u Vrani Vitezovi Hrama dobili izravno od samoga pape, budući da je tamo već ranije postojao samostan Sv. Grgura. O događajima vezanima uz taj samostan piše papa Aleksandar treći u svom pismu splitskom nadbiskupu Gerardu, datiranom 18. veljače 1169. godine.
Templare je na područje Sjeverne Dalmacije privuklo nekoliko zemljopisnih datosti. Kao prvo to je jedini veći ravničarski dio Dalmacije, koji pored obilja zemlje, raspolaže i znatnim pričuvama pitke vode, zahvaljujući neposrednoj blizini planine Velebit. Vransko jezero, čijom su se vodom koristili još Rimljani, pružalo je, osim toga, i mogućnosti za ribolov. Važnost ribolova u srednjem je vijeku bila velika, budući da se hranu teško moglo konzervirati i izvor svježih namirnica bio je izuzetno bitan. A Vrana je osim jezera, bila smještena i u blizini mora. Nedugo nakon dolaska u ovaj prostor Vitezovi su uredili pristanište na području koje se tada zvalo Zablaće, a riječ je o današnjim Pakoštanima. Preko te luke odvijao se dio trgovačkog prometa za potrebe Reda. Sačuvani su dokumenti kojima razne crkvene i svjetovne vlasti odobravaju vranskim Templarima promet roba preko pristaništa u Zablaću.
Nešto od daha svih ovih povijesnih zbivanja moglo se osjetiti i u Vrani i Pakoštanima ovoga vikenda, točnije od četvrtka kada je uprizoren noćni napad turskom galijom na luku, da bi se program 3. dana vitezova vranskih potom odvijao većinom u Vrani, na prostoru oko Maškovića hana.
Slikovita i šarolika svita vitezova, obrtnika, dvorskih dama, konjanika, streličara, zabavljača, ali i lokalnih poljoprivrednika i domaćica u narodnim nošnjama s domaćim specijalitetima, nudili su na svakom koraku svoje usluge i proizvode, dok se na središnjem prostoru pod visokim pokroviteljstvom kralja Dmitra Zvonimira i kraljice Jelene, odvijao glavni program, a kralj je pozdravio sudionike riječima:
– Dragi gosti iz drugih kraljevstava! Ja, Dmitar koji se zovem i Zvonimir, kralj hrvatski, nakon što mi je osmega listopada lita gospodnjega tisućusedamdeset i pete u crikvi svetoga Petra i Mojsija naš uzvišeni papa Grgur sedmi, koji je putem svojih opata, Gebizona i Fulkoina, poslao mi žezlo krunu, mač i štit. Ovdi u našoj drevnoj Vrani, kunem se Bogom dragim da ću zajedno sa cilom svojom svitom čuvati naše harvatsko kraljevstvo od svih napadaja, tako mi bog pomoga!
Ispred kraljevske lože održano je natjecanje u bohurtu – srednjovjekovnom mačevanju, u kojemu su se ogledali članovi viteške skupine Red srebrnoga zmaja. Održano je i natjecanje u gađanju lukom i strijelom, u kojem su najuspješniji bili gosti iz Slovačke, članovi skupine “Fekete Folly”.
Nit vodilja ovogodišnjih Dana vitezova vranskih bilo je tursko osvajanje Pakoštana i Vrane te protunapad kršćanske vojske u kojem su Turci istjerani u kojem je uporabljen velik broj originalnog naoružanja i opreme, osobito opsadnih sprava kao što su katapulti i baliste, kao i srednjovjekovne galije koja je za ovu prigodu stigla iz turističkog naselja “Solaris”. Priređena su i dva slavlja: najprije kada je muslimanska vojska osvojila Vranu i napravila zabavu u orijentalnom stilu, a potom i proslava osloboditelja, nakon pobjede nad “Turcima”.
Velik broj posjetitelja koji su sa zanimanjem pratili program i stvarali pravu gužvu na mnogobrojnim štandovima ili srednjovjekovnom vrtuljku, kao i šatoru pod kojim se nudila okrepa u vidu pečenoga vola i drugih specijaliteta, pokazali su da je pokretanje ove manifestacije prije tri godine, bio dobro promišljen potez kojim se turistička ponuda Općine Pakoštane proširila i na kopneni dio općine, a osim toga se započelo s revalorizacijom povijesne uloge mjesta Vrana čije je značenje još od antičkih vremena pa sve do XVII. stoljeća bilo izuzetno veliko. Dane vitezova vranskih obišao je u subotu i zadarski župan, Stipe Zrilić.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
PRIJEVARA
PRIJEVARA U ZADRU Uzeo predujam za građevinske radove, ali niti je radove započeo, niti je novac vratio
Zadar
DAN KARIJERA
Uskoro Dan karijera Pomorskog odjela
Crna Kronika
STRAHOTA
Priveden mučitelj i zlostavljač pasa. Imao i vukove, a nanosio im bol, patnju i ozljede te ograničavao kretanje
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Zadar
»RAT« U VIJEĆNICI
Radeta: Između Dukića i proračuna samo je pet litara boje i malo hrabrosti
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program