Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Srednjovjekovno veselje prati sve veći broj posjetitelja

21.08.2011. 22:00
Srednjovjekovno veselje prati  sve veći broj posjetitelja


Nit vodilja ovogodišnjih Dana vitezova vranskih bilo je tursko osvajanje Pakoštana i Vrane te protunapad kršćanske vojske u kojem su Turci istjerani


Kao što smo protekla četiri  dana mogli vidjeti u Vrani,  oživljavanje i oponašanje  prošlih epoha povijesnoga  razvitka u modi je kao nikada  ranije. Trend koji je započeo  još krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća, ne samo da nije oslabio, nego se iz  angloameričkih zemalja  proširio čitavim svijetom, a  nema više povijesne epohe  koja nema svoje poklonike  koji je prizivaju u život. Ostao je engleski naziv “living  history” koji smo preveli kao  oživljena povijest.
U početku su najpopularnija bila zbivanja iz Američkog građanskog rata  (1861.-65.) za koja su entuzijasti sami šili odore i nabavljali naoružanje priređujući vikendom ratne igre.  S vremenom su se u to sve  više uključivali ne samo obrt,  nego i industrija, a narastao  je i broj traženih razdoblja:  Napoleonovi ratovi, Rimsko  Carstvo, srednji vijek te Prvi i  Drugi svjetski rat. Danas doslovce nema tog razdoblja koje negdje u svijetu ne oživljava neka skupina zaljubljenika u prošlost u koje su se s  vremenom ravnopravno  uključile i žene. Prema procjenama stručnih časopisa za  vojnu povijest i militariju, danas na području SAD-a, Australije i zapadne Europe djeluje više od šest tisuća takvih  skupina, kojima valja pridodati još barem tisuću iz ostalih krajeva svijeta kao što  su Turska, Japan, Iran, Rusija  i druge velike zemlje. U Sloveniji je trenutačno registrirano 15-ak skupina koje se  pretežito bave srednjim vijekom i Prvim svjetskim ratom. U Hrvatskoj je ovaj proces u punom zamahu pa je  teško izlaziti s konkretnim  brojkama iako su se neke domaće skupine već prilično  etablirale, poput Rapskih samostrijelaca, Vitezova zelingradskih, Zrinske garde iz  Čakovca, Frankopanske garde iz Ogulina, Reda srebrnog  zmaja i drugih.
Iako nije  sačuvan točan datum dolaska Templara u hrvatske  krajeve, s priličnom  točnošću se ipak može utvrditi da se to dogodilo u  razdoblju između Drugog i  Trećeg križarskog rata, dakle šezdesetih i sedamdesetih godina 12. stoljeća. To  je bilo vrijeme intenzivnog  odlaska hodočasnika na  Bliski istok, pri čemu ih je  put vodio bilo preko Jadrana morem, bilo preko Balkana kopnom. Vjerni svojoj  zadaći čuvanja putova, Vitezovi hrama uspostavljaju  na prostorima tadašnjeg hrvatskog kraljevstva više  svojih sjedišta i utvrda.
Prema dokumentima kojima raspolažu povjesničari, izgleda da su imanje u  Vrani Vitezovi Hrama dobili  izravno od samoga pape, budući da je tamo već ranije  postojao samostan Sv. Grgura. O događajima vezanima  uz taj samostan piše papa  Aleksandar treći u svom pismu splitskom nadbiskupu  Gerardu, datiranom 18.  veljače 1169. godine.
Templare je na područje  Sjeverne Dalmacije privuklo  nekoliko zemljopisnih datosti. Kao prvo to je jedini veći  ravničarski dio Dalmacije,  koji pored obilja zemlje, raspolaže i znatnim pričuvama  pitke vode, zahvaljujući neposrednoj blizini planine Velebit. Vransko jezero, čijom  su se vodom koristili još Rimljani, pružalo je, osim toga, i  mogućnosti za ribolov.  Važnost ribolova u srednjem  je vijeku bila velika, budući  da se hranu teško moglo konzervirati i izvor svježih namirnica bio je izuzetno bitan.  A Vrana je osim jezera, bila  smještena i u blizini mora.  Nedugo nakon dolaska u ovaj  prostor Vitezovi su uredili  pristanište na području koje  se tada zvalo Zablaće, a riječ  je o današnjim Pakoštanima.  Preko te luke odvijao se dio  trgovačkog prometa za potrebe Reda. Sačuvani su dokumenti kojima razne crkvene i  svjetovne vlasti odobravaju  vranskim Templarima promet  roba preko pristaništa u Zablaću.
Nešto od daha svih ovih  povijesnih zbivanja moglo se  osjetiti i u Vrani i Pakoštanima ovoga vikenda, točnije  od četvrtka kada je uprizoren  noćni napad turskom galijom  na luku, da bi se program 3.  dana vitezova vranskih potom odvijao većinom u Vrani,  na prostoru oko Maškovića  hana.
Slikovita i šarolika svita vitezova, obrtnika, dvorskih  dama, konjanika, streličara,  zabavljača, ali i lokalnih poljoprivrednika i domaćica u  narodnim nošnjama s domaćim specijalitetima, nudili  su na svakom koraku svoje  usluge i proizvode, dok se na  središnjem prostoru pod visokim pokroviteljstvom  kralja Dmitra Zvonimira i  kraljice Jelene, odvijao glavni  program, a kralj je pozdravio  sudionike riječima:
– Dragi gosti iz drugih  kraljevstava! Ja, Dmitar koji  se zovem i Zvonimir, kralj  hrvatski, nakon što mi je osmega listopada lita gospodnjega tisućusedamdeset i pete u crikvi svetoga Petra i  Mojsija naš uzvišeni papa Grgur sedmi, koji je putem svojih opata, Gebizona i Fulkoina, poslao mi žezlo krunu,  mač i štit. Ovdi u našoj drevnoj Vrani, kunem se Bogom  dragim da ću zajedno sa cilom  svojom svitom čuvati naše  harvatsko kraljevstvo od svih  napadaja, tako mi bog pomoga!
Ispred kraljevske lože  održano je natjecanje u  bohurtu – srednjovjekovnom  mačevanju, u kojemu su se  ogledali članovi viteške skupine Red srebrnoga zmaja.  Održano je i natjecanje u  gađanju lukom i strijelom, u  kojem su najuspješniji bili gosti iz Slovačke, članovi skupine “Fekete Folly”.
Nit vodilja ovogodišnjih  Dana vitezova vranskih bilo  je tursko osvajanje Pakoštana  i Vrane te protunapad kršćanske vojske u kojem su Turci  istjerani u kojem je uporabljen velik broj originalnog  naoružanja i opreme, osobito  opsadnih sprava kao što su  katapulti i baliste, kao i srednjovjekovne galije koja je za  ovu prigodu stigla iz turističkog naselja “Solaris”. Priređena su i dva slavlja: najprije kada je muslimanska  vojska osvojila Vranu i napravila zabavu u orijentalnom stilu, a potom i proslava  osloboditelja, nakon pobjede  nad “Turcima”.
Velik broj posjetitelja koji  su sa zanimanjem pratili program i stvarali pravu gužvu na  mnogobrojnim štandovima ili  srednjovjekovnom vrtuljku,  kao i šatoru pod kojim se nudila okrepa u vidu pečenoga  vola i drugih specijaliteta, pokazali su da je pokretanje ove  manifestacije prije tri godine,  bio dobro promišljen potez  kojim se turistička ponuda  Općine Pakoštane proširila i  na kopneni dio općine, a osim  toga se započelo s revalorizacijom povijesne uloge  mjesta Vrana čije je značenje  još od antičkih vremena pa  sve do XVII. stoljeća bilo izuzetno veliko. Dane vitezova  vranskih obišao je u subotu i  zadarski župan, Stipe Zrilić.