Najviše novca iz EU fondova u 2016. povukao Grad Zadar !

Slika korisnika valentinam
Tko je bio najuspješniji
Trenutačno provodimo 20 EU projekata, ukupne vrijednosti preko 90 milijuna kuna. Tu je i novi financijski instrument namijenjen gradovima, a kojim je Gradu Zadru stavljeno na raspolaganje 35 milijuna eura do 2020. godine, govori Šime Erlić, gradski pročelnik za EU projekte
Arif SITNICA
Najviše novca povučeno je je obnovu Kneževe palače

Kada, pak, gledamo ukupnu raspodjelu EU sredstava po gradovima, najviše je u prošloj godini povukao Grad Zadar koji je dosad realizirao projekte vrijedne više od 70 milijuna kuna, a trenutačno provodi 20 EU projekata, ukupne vrijednosti preko 90 milijuna kuna

Nakon što je Ministarstvo financija objavilo podatke o izvršenju lokalnih proračuna za 2016., provjerili smo kakva je situacija sa korištenjem EU fondova i jesu li gradovi u posljednjoj godini mandata prošle vlasti ipak napravili pomak naprijed. Ustanovili smo, međutim, da je situacija čak i lošija nego prethodnih godina. Lani, pokazuju ovi podaci, niti kune EU sredstava nije povuklo gotovo polovica gradova, njih 63. Ovdje, naravno, moramo napomenuti da to što gradovi samostalno nisu iskoristili niti lipe iz EU fondova ne znači da to nisu uspjela neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz podataka Ministarstva financija ne vidi.

Popravio se prosjek iskorištenog novca

No, s druge strane, u odnosu na ranije godine, značajno se popravio prosjek iskorištenih sredstava, odnosno cifre koje su gradovi uspjeli realizirati. U trogodišnjem razdoblju od 2013-2015. najveći godišnji prosjek iskorištenih EU sredstava imao je Senj – 626,88 kuna po stanovniku, dok je najuspješniji po ovom kriteriju prošle godine bio Ludbreg, koji je iz EU fondova uspio povući čak 3.068 kuna po stanovniku.

Nakon Ludbrega, najviše su po stanovniku iz EU fondova povukli u Križevcima – 1.474 kune, potom Grubišnom Polju – 1.126 kuna, Murskom Središću – 755 kuna, te Vinkovcima – 738 kuna.

U top deset gradova koji su iskoristili najviše EU sredstava po stanovniku plasirali su se i Umag, Buje, Čabar, Ozalj i Beli Manastir.

Kada, pak, gledamo ukupnu raspodjelu EU sredstava po gradovima, najviše je u prošloj godini povukao Grad Zadar – 12,76 posto. Pročelnik za EU fondove Šime Erlić pojašnjava kako je Grad Zadar do sada u ulozi partnera ili nositelja projekta proveo 15 EU projekata vrijednih više od 70 milijuna kuna, a trenutačno provodi 20 EU projekata, ukupne vrijednosti preko 90 milijuna kuna.

- Tu je i novi financijski instrument namijenjen gradovima, a kojim je Gradu Zadru stavljeno na raspolaganje 35 milijuna eura do 2020. godine. Gledajući ukupno iznos provedenih projekata i projekata u provedbi dolazimo do iznosa koji je uistinu značajan za gradski proračun i koji je značajno povećao investicijski potencijal Grada, ističe Erlić. Kao najveći i najkompleksniji projekt izdvaja obnovu Kneževe palače za koji su među prvima dobili novac iz Strukturnih fondova – 38 milijuna kuna, te su ga uspješno priveli kraju krajem prošle godine.

Za uspjeh ključna suradnja institucija i ljudski kapaciteti

- Nova Kneževa palača svečano je otvorena u veljači ove godine, a Zadar je njome dobio vrhunski uređeni i opremljeni izložbeni prostor, koncertnu dvoranu, nove multimedijalne sadržaje - ukratko, novo kulturno i društveno središte grada, ističe Erlić i dodaje da su, nakon uređenja Kneževe palače, osigurana EU sredstva za uređenje Providurove palače čime će Zadar u roku od dvije godine dobiti preko 5.000 m2 reprezentativnog kulturnog prostora u centru grada. Dobili su, dodaje, i sredstva za uređenje gradskih bedema u tematsku kulturno povijesnu šetnicu sa novim sadržajima, a koji se idealno poklopio sa upisom bedema pod UNESCO-vu zaštitu. Kao važan projekt za razvoj poduzetničke start-up scene Erlić navodi i projekt pokretanja prve coworking scene u Zadru - COIN- coworking Zadar - kojim se uredio coworking prostor za poduzetnike te se formirala coworking zajednica poduzetnika iz Zadra. COIN je danas platforma za povezivanje poduzetnika putem koje im je omogućeno umrežavanje, niži troškovi poslovanja, prezentacija, educiranje, a sve sa krajnjim ciljem stvaranja povoljnijeg okruženja za poduzetnike. Uz to, uz pomoć Europskog socijalnog fonda Grad Zadar već treću godinu za redom financira oko 60 pomoćnika u nastavi sa 2,5 milijuna kuna po pedagoškoj godini, što je dovelo do toga da su pomoćnici u nastavi postali naš obrazovni standard.

Za uspješnost u korištenju EU fondova Erlić ističe važnost mreže partnera, dobru suradnja sa institucijama poput Razvojne agencije, Sveučilišta, županije te brojnih institucija i udruga koje djeluju u svojim područjima, a čiji projekti i projektne ideje su ključni kod razrade i prijave projekata na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava.

- Također iznimno su važni izgrađeni ljudski kapaciteti bez kojih je nezamisliva priprema i provedba EU projekata i koje je potrebno graditi godinama. U Hrvatskoj sustavno fali osoba sa ovim znanjima i ponajviše zato imamo problema sa većom apsorpcijom EU sredstava. Iako je svakim danom broj osoba koje se specijaliziraju za rad na EU projektima sve veći, to nije dovoljno obzirom na sredstva koja su stavljena na raspolaganje i rokove koji su pred nama. U tom smislu važno je da se institucije nastave jačati i da se intenzivno radi na stvaranju novih kadrova u ovom području', zaključuje Erlić.

Iza Zadra, drugi grad s najvećim udjelom iskorištenih EU sredstava u Hrvatskoj je opet Grad Križevci – 11,57 posto, itd. (gradonačelnik.hr)

Uspješni Zadarska županija, Zemunik Donji i Preko

Što se tiče županija, preko četvrtinu svih EU sredstava povukla je Sisačko-moslavačka – 26,17 posto. Zadarska županija je na solidnome 5. mjestu sa 6,6 posto. Gledajući per capita, najviše je novca povukla Ličko-senjska županija – 451 kunu po stanovniku, a Zadarska županija i u ovom je poretku peta sa 108 kuna po stanovniku.

Od općina, daleko je najuspješnija u povlačenju EU sredstava općina Motovun – čak 7.218 kuna po stanovniku, a gledajući, pak, po udjelu realiziranih EU sredstava, najuspješnija je općina Lekenik, koja je iskoristila 12,13 posto svih EU sredstava dodijeljenih hrvatskim općinama. U TOP 10 uvrstile su se dvije ovdašnje općine, osmi je Zemunik Donji s 3,85 posto, a Preko je deveto s 3,83 posto.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno