Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Trudimo se stvoriti multidisciplinaran program u izobrazbi učitelja i odgojitelja

21.09.2010. 22:00
Trudimo se stvoriti multidisciplinaran program u izobrazbi učitelja i odgojitelja


Cilj je isti svake godine: u skladu sa suvremenom umjetničkom praksom interpretirati naše naslijeđe. Polazišna točka je sintagma Zoranićeva romana Dolazak u baštinu. Iza sebe smo ostavili jednu lijepu zbirku suvremene umjetnosti i stvorili bogat fundus djela, a s druge strane tu su studenti i profesori s našeg i drugih odjela koji su imali priliku upoznati se s različitim metodama rada i s radom uvaženih umjetnika. Trudimo se stvoriti multidisciplinaran program u izobrazbi učitelja i odgojitelja pa je taj projekt vrlo značajan u njihovoj edukacij
Projekt “Dolazak u baštinu” postao je jedan od prepoznatljivih događaja koji u Zadar dovodi renomirane hrvatske i europske umjetnike s područja likovnih, glazbenih i književnih umjetnosti. Nakon četiri uspješno održana projekta: “Dolazak u baštinu”, Zadar-Nin, 2007., “Otok kao utopija”, Zadar, 2008., “Slika kao hermetična ikona Novog doba”, Zadar, 2009., i “Jacopo Tintoretto”, 2010. projekt ide i dalje. Povodom uspješnog završetka četvrte godine tematizacije prvog hrvatskog romana Planine u kontekstu suvremene umjetničke prakse razgovarali smo s Robertom Bacaljom, direktorom projekta te Josipom Zankijem, umjetničkim direktorom.
Interpretirati nasljeđe
Četvrta godina uspješne realizacije nalazi se iza vas. Niz godina okupljate ugledne institucije i još uglednije umjetnike. O čemu se zapravo radi?
– Cilj je isti svake godine: u skladu sa suvremenom umjetničkom praksom interpretirati naše naslijeđe. Polazišna točka je sintagma Zoranićeva romana Dolazak u baštinu. Prve godine projekt je organiziran u okviru Matice hrvatske u Ninu, a već tri godine za redom organizira se kod nas, na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru. Iza sebe smo ostavili jednu lijepu zbirku suvremene umjetnosti i stvorili bogat fundus djela, a s druge strane tu su studenti i profesori s našeg i drugih odjela koji su imali priliku upoznati se s različitim metodama rada i s radom uvaženih umjetnika. Trudimo se stvoriti multidisciplinaran program u izobrazbi učitelja i odgojitelja pa je taj projekt vrlo značajan u njihovoj edukaciji. Drugi dio projekta odnosi se na izložbeni dio, i to ne samo u Hrvatskoj nego i izvan granica Hrvatske. Izlagali smo u Blatu na Korčuli, u Orašju u Bosni i Hercegovini, u Esenstadtu u Austriji, a sad se pripremamo u okviru jednog znanstvenog skupa u Pečuhu izložiti dio fundusa na Sveučilištu u Pečuhu, ukratko je Bacalja predstavio projekt kroz ove četiri godine. Napomenuo je i njegovu važnost za studente koji imaju višestruke koristi i pokazuju sve veću zainteresiranost za sudjelovanje na projektu.
– Od preseljenja na Sveučilište, dakle gotovo od samih početaka doveli smo niz eminentnih predavača koji privlače studente svojim imenima. Mogu samo istaknuti detalj kad je kolegica Nadežda Mukhina govorila o ikonama u Rusiji, te je jedan ruski slikar uveo studente u izradu ikone. Ne samo što su imali priliku vidjeti kako se ikona izrađuje, nego su u njenoj izradi čak i sudjelovali. Osim pohađanja predavanja studenti s našeg i drugih odjela pokazali su veliki interes za sudjelovanje u samoj organizaciji, dodao je Bacalja. Ipak najzaslužniji za samu ideju je likovni umjetnik, predsjednik Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Zadru, te docent na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru Josip Zanki.
Studenti uključeni u projekt
Kako je nastala ideja projekta “Dolazak u baštinu”?
– Nakon niza internacionalnih suradnji koje sam imao s grupom umjetnika iz Austrije i drugih zemalja došao sam na ideju da se napravi jedna radionica koja bi referirala na Zoranićevo naslijeđe, ali kroz suvremenu umjetnost. Svake godine mijenja se tema radionice, no ono što je bitno jest da je kroz projekt prošao cijeli niz suvremenih svjetskih umjetnika i predavača poput Marka Gisbourna, Vladimira Gudca, Nadežde Mukhina, Siniše Robertskog, Roze El Hassan, Salama Haddad, Khaled Hafez, Wolfganga Buchnera i drugih. Studenti su se uključili u rad, a posebno je taj angažman bio vidljiv ove godine u njihovom sudjelovanju. To i jest cijeli smisao, sudjelovanje i učenje, zaključio je Zanki. Ujedno je predstavio i peti “Dolazak u baštinu” do kojeg ima još osam mjeseci.
Što nas očekuje za petu godinu projekta?
– U smislu prijedloga petog projekta “Dolazak u baštinu” on je već završen. Startamo kao i uvijek od 30. svibnja do 7. lipnja pod nazivom “Tertium organum”. Posvećen je knjizi ruskog filozofa Pjotra Demjanoviča Uspenskog pa ćemo imati fokus na litvanske umjetnike i umjetnike iz Ukrajine, ali također i na značajne hrvatske suvremene umjetnike, najavio je Zanki.
Uz rad na idućem Dolasku u baštinu na Odjelu imaju pune ruke posla i s drugim projektima. Prvi na rasporedu je interkulturalni projekt koji se održava u listopadu na Pedagoškoj visokoj školi Željezno u Esenstadtu koja je suorganizator projekta.
U budućnosti imate mnogo planova. Što je prvo na rasporedu?
– Uz pripremu idućeg Dolaska u baštinu u listopadu imamo jedan zajednički projekt sa pedagoškom akademijom u Esenstadtu, a ideja je poštivanje različitosti. Uz naš Odjel, odnosno Sveučilište u Zadru, sudjelovat će eminentni autori s područja plesa, glazbe i likovne umjetnosti iz svijeta. Napravit će se nekoliko radionica na temu različitosti, a sam projekt bit će predstavljen u rektoratu Pedagoške visoke škole Željezno. Istovremeno smo nedavno započeli na snimanju nosača zvuka za projekt “Glazbena baština u Zadra u 19. stoljeću”. Nastojimo suvremenim slušateljima približiti gotovo zaboravljenu glazbenu baštinu Zadra. Možda još da spomenemo suradnju koju planiramo s jednim velikim storytelling festivalom koji se odvija u Walesu i to u crkvi sv. Donata pa ćemo verziju tog festivala napraviti u Sv. Donatu kod nas, otkrio je planove za budućnost Robert Bacalja.
Uz Sveučilište u Zadru financijsku potporu svestranom kulturnom radu Odjela daje Grad Zadar, Zadarska županija i Ministarstvo kulture. Ističu među ostalim i veliko značenje podrške lokalne zajednice. Ipak, Bacalja se nada kako bi uskoro financiranje nekih projekata moglo prijeći u fond Europske Unije što bi znatno olakšalo rad.
– Nadamo se da ćemo s vremenom moći prijaviti projekte u okviru Europske Unije. Zahvaljujući nedavnom ugošćivanju Nomadskog sveučilišta u Zadru stvorili smo neke nove veze koje bi nas mogle odvesti u tom smjeru. Trenutačno u suradnji sa Španjolskom pokušavamo izraditi jedan projekt koji ćemo iduće godine poslati u Europsku Uniju. Na tom projektu partneri bi bili Hrvatska, Austrija i Španjolska tako da se nadamo dio financiranja u ovim vremenima krize prebaciti na izvore europskog fonda, rekao je Bacalja. S obzirom na visoku stručnost te doprinos kulturi ne samo u hrvatskim nego i europskim razmjerima ne sumnjamo da ovi projekti neće naići na odobravanje. Što se Zadra tiče mi iščekujemo idući “Dolazak u baštinu” koji će u naš grad još jednom privući brojne poznate umjetnike te nosač zvuka probranih zadarskih skladatelja.


 GLAZBENA BAŠTINA ZADRA U 19. STOLJEĆU


Projekt “Glazbena baština Zadra u 19. stoljeću” osmišljen je u cilju očuvanja bogate, ali nepoznate glazbene baštine zadarskih skladatelja 19. stoljeća. Cilj je snimiti nosač zvuka s dijelom te građe. Snimanje je nedavno započelo s radom na jednostavnijim partiturama.
– Odabrali smo 19. stoljeće jer je upravo to stoljeće najproduktivnije na glazbenom planu u Zadru. U tom razdoblju djelovali su razni skladatelji, od Talijana preko Zadrana, no radi se o repertoaru koji nitko više osim užeg muzikološkog kruga ne poznaje. Postoji nevjerojatna građa razbacana po cijeloj Hrvatskoj koju je trebalo istražiti, proučiti i iz te građe odabrati repertoar koji se uklapa u ovaj projket. Samo segment te građe naći će se na ovom nosaču zvuka, a cilj je upoznati reprodukcijski dio hrvatskih glazbenika s tom građom te da ona uđe u jedan normalan hrvatski repertoar. Najčešće se radi o manuskriptima koji su u jako lošem stanju i koje na ovaj način pokušavamo spasiti, jedan dio njih je već spašen, ali na žalost najveći dio propada, rekao je docent na Sveučilištu za glazbu i dramsku umjetnost u Grazu te glazbenik Edo Mičić koji je napravio izbor skladbi koje će ući na nosač zvuka. Neka od imena koja će na taj način ostati sačuvana jesu skladatelji: Girolamo Alesani, Luigi Basinello, Giovanni Battista Bevilaqua, Giovanni Cigala, Donat Fabijanić, Antonio Licini, Franjo Sabalić, Franjo Salghetti-Drioli, Nikola Strmić i drugi.