Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

“Miris” uređaja Centar u propisanim granicama

21.10.2011. 22:00
“Miris” uređaja Centar u propisanim granicama


Peronja je rekako da se njemački proizvođač obvezao u 16 tjedana izraditi dodatna tri scrubbera za kemijsko pranje zraka. Sa tri postojeća, trebao bi se rješiti problem iako su mjerenja pokazala da je „miris” uređaja “Centar” u propisanim granicama


Zajednica tehničke kulture Zadarske županije, Društvo energetičara Zadar i Matica hrvatska Zadar organizirali su predavanje direktora zadarske Odvodnje Grge Peronje, na temu “Sustav odvodnje grada Zadra (uređaji za pročišćavanje otpadnih voda)”.
Peronja je na temelju podataka koje je stručnim kanalima dobio iz Srbije, rekao da su analize mora na dijelu Puntamike, bazena i plaže Kolovare pokazale da je tad, 1989. na tim lokacijama trebalo zabraniti kupanje. Trenutačno je izgrađeno oko 150 km cjevovoda, 12 crpnih postaja, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Centar, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Borik, podmorski ispust Centar, Borik i Kolovare. Slijedi izgradnja sekundarne mreže odvodnje po udaljenim četvrtima grada među kojima je sustav Dikla koji je trenutačno u izgradnji. Danas Odvodnja kontrolira 97 posto otpadnih voda u Zadru, međutim, postoji još 3 posto grada, posebice na vrhu Poluotoka koje treba riješiti.
– Za rješenje tog problema morali bismo na četiri mjeseca zatvoriti cestu uz uvalu Jazine pa sve do bivšeg hotela Beograd. To je zasad nemoguće, pa smo procijenili da je bolje sačekati izgradnju trajektnog terminala u Gaženici i preseljenje prometa i međunarodne luke, pa onda obaviti nužnu rekonstrukciju, rekao je Peronja, dodajući da je dugoročno promišljanje sustava odvodnje u Zadru donijelo najbolje rezultate od svih gradova na Jadranskoj obali.
Ipak Peronja nije mogao izbjeći pitanja o nesnosnom smradu koji proizvodi najveći prečistač otpadnih voda na Jadranu, onaj kod Gradskog groblja. Peronja je rekao da se njemački proizvođač obvezao u 16 tjedana izraditi dodatna tri scrubbera za kemijsko pranje zraka. Sa tri postojeća trebao bi se rješiti problem iako su mjerenja pokazala da je „miris” u propisanim granicama. Peronja se dotaknuo i onečišćenja akvatorija iz Adrije, rekavši da ona ima vlastiti sustav odvodnje izravno u more te da nije pod ingerencijom Odvodnje Zadar. Isto tako, ispuste imaju i ostale tvrtke u Gaženici, pa će se njihov problem rješiti u okviru izgradnje sustava Gaženice. No Adrija će i prije ispuštanja otpadnih voda u novi sustav morati svoje otpadne vode primarno očistiti od ljuski i ostalog ribljeg otpada. Na kraju, moglo se čuti da je Zadar riješio brigu koju nameću EU standardi, a koji kažu da gradovi veći od 50.000 stanovnika moraju na isti način kao i Zadar riješiti pitanje otpadnih voda. Samo 44,7 posto stanovništva Hrvatske priključeno je na sustave odvodnje, dok je u Zadru priključeno 72 posto njegova stanovništva. No zanimljivo je da je Zadar tek sedmi po toj pokrivenosti u Hrvatskoj. Ispred njega je, kaže Peronja, tek šest, ali znatno manjih istarskih gradova.