Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

O sigurnosti pomoraca tek poslije izbora

21.10.2011. 22:00
O sigurnosti pomoraca tek poslije izbora


Hrvatska bi mogla zakasniti za nizom drugih zemalja, koje su odobrile oružje na brodovima zbog sve učestalijih napada na trgovačke brodove u pojedinim područjima


Iako je prije nekoliko dana Ministarstvo mora na 17 stranica teksta uputilo Vladi zakonski prijedlog uvođenja naoružanih zaštitara na brodove veliki su izgledi da isti neće na vrijeme stići na dnevni red Hrvatskog sabora, a to znači da bi primjena zakona u praksi mogla biti odgođena za gotovo šest mjeseci koliko će biti potrebno za formiranje nove vlasti nakon parlamentarnih izbora. Hrvatska bi mogla zakasniti za nizom drugih zemalja, koje su odobrile oružje na brodovima zbog sve učestalijih napada na trgovačke brodove u pojedinim područjima, kao što je Arapsko more, Adenski zaljev, sjeverni i zapadni dijelovi Indijskog oceana. Nekih važnijih posljedica zbog toga ne bi trebalo biti, jer je ionako upitno koliko će hrvatski brodari biti zainteresirani za ovu vrstu usluga, koje nisu nimalo jeftine. U jačim zaštitarskim kućama najčešće se nude bivši vojni djelatnici, specijalci, često i ljudi s ratnim iskustvom iz Iraka i Afganistana, čije usluge koštaju više od desetak tisuća dolara dnevno po osobi. Kad se uračuna da prolazak opasnih voda u blizini Somalije traje duže vrijeme, jer pirati pokrivaju sve udaljenija područja, kao i da se zaštitarska ekipa koju čine tri ili više osoba u pravilu angažira na minimalno tri dana dolazi se i do prosječne cijene čuvanja broda, koja za jedno putovanje iznosi oko 60.000 dolara. To je čak i snižena verzija, jer se troškovi penju i na 100.000 dolara, trošak kojeg brodarske kompanije nastoje izbjeći ukoliko je to moguće.
Usluge zaštitara
Ipak, svijetom je zavladao globalni konsenzus o zaštitarima na moru, pa su primjerice Italija i Danska već izmijenile zakonske odredbe o tome, Njemačka i niz drugih zemalja je u proceduri, te je svakim danom sve više zemalja u tzv. zaštitarskoj obitelji. Unatoč tome piratstvo će i dalje ostati problem i prilika za zaradu, jer mnogi od piraterije dobro žive, a to nikako nisu samo pirati.
Da eventualno kašnjenje sa usvajanjem zakona u Hrvatskoj neće dovesti od nekih većih problema potvrđuje većina čelnika hrvatskih brodarskih kompanija s kojima smo razgovarali. Direktor Lošinjske plovidbe Brodarstvo Zlatko Moković ističe kako načelno podržava zakonski prijedlog o uvođenju naoružanih zaštitara na brodove, ali također dodaje kako u ovoj kompaniji ne planiraju koristiti tu opciju, jer su se neke druge metode pokazale jednako dobrima u praksi.
– Mi kroz taj koridor djelovanja somalskih pirata uglavnom nastojimo proći u nekom od organiziranih konvoja, koji imaju oružanu pratnju ratnih brodova tijekom plovidbe kroz rizično područje. Dva ili tri puta angažirali smo i usluge nenaoružanih zaštitara, što je bolja opcija, jer je ipak riječ o bitno manjoj cijeni usluge. Iako nemaju oružja ti zaštitari pružaju kvalitetnu uslugu. Primjerice, oni postavljaju bodljikavu žicu oko oplate broda, koja priječi piratima ukrcavanje, razmještaju lutke na pojedinim lokacijama na brodu i praktično konstantno imaju radio vezu s najbližim ratnim brodovima. Naše je iskustvo dobro, pa ćemo i nastaviti s takvom praksom, govori Moković. Prema istom prijedlogu više sluha imaju u zadarskoj tankerskoj plovidbi, čiji je brod “Donat” bio napadnut, pa su stoga otvoreni za naoružavanje brodova, jer se prije svega želi pružiti maksimalna zaštita za pomorce.
Iako je u početku Sindikat pomoraca Hrvatske izražavao protivljenje oružju na brodovima trgovačke flote na kraju je usuglašen pozitivan stav, ali uz neke vrlo važne ustupke, koji su i uvršteni u hrvatski zakonski prijedlog.
Negativne posljedice
Svi članovi posade broda moraju biti prije svog ukrcaja na brod obaviješteni o ukrcaju privatnih naoružanih zaštitara i brodar im mora dati mogućnost da se ne ukrcaju na takav brod. Ako to pomorac zatraži brodar mu prethodno mora omogućiti iskrcaj s broda i osigurati povratak u mjesto prebivališta, te pomorci zbog toga ne smiju snositi nikakve negativne posljedice.
Tajnik Sindikata pomoraca Predrag Brazzoduro smatra kako je ITF (Međunarodna organizacija transportnih radnika) dovoljno jak da osigura primjenu ove odredbe, ali isto tako naglašava kako nitko ne treba imati iluzija da će upotreba oružja na moru dovesti do trajnog i kvalitetnog rješenja problema piratstva u Somaliji.
– Nije upitno da podržavamo ovo rješenje, jer većina zemalja ide u tom smjeru. Ipak ima i suprotnih primjera, pa primjerice Egipat brani naoružane zaštitare na svom teritoriju, a to uključuje i Suez. Međutim, oni nude svoje zaštitare ako netko želi. Mi smo smatrali da je pripadnicima Hrvatske vojske i specijalne policije trebalo dati da isključivo oni budu zaštitari na brodovima, ali se od toga odustalo zbog navodne komplicirane zakonske procedure, čak i promjene Ustava, iako diranje u Ustav nije bilo neophodno, naglašava Brazzoduro dodajući kako ne vjeruje da će veliki broj hrvatskih kompanija iskoristiti ovu opciju, već će umjesto toga nastojati putovati u konvojima kroz štićene koridore i u pratnji ratnih brodova. Kako god bilo, oružje na moru neće riješiti problem piratstva, jer je njegov izvor u Somaliji, pa tamo treba tražiti rješenje i to prije svega uvođenjem reda i vladavine prava u toj zemlji. Nažalost za to nitko ne pokazuje velikog interesa, možda i zato što piratstvo mnogima odgovara.


Poruka u boci spasila “Montecristo” od pirata




Oko 620 milja od obala Somalije prije desetak dana dogodila se drama na talijanskom bulk carrieru “Montecristo” na kojem su bila 23 člana posade – sedam Talijana, deset Ukrajinaca i šest Indijaca. Na brodu je aktiviran alarm, te je zadnja poruka kapetana bila da je brod napadnut od jednog piratskog čamca na kojem se nalazi pet naoružanih ljudi. Brod je plovio u pratnji jednog japanskog ratnog broda, a napadnut je u trenutku kad je “Montecristo” stigao do Indijskog oceana i nakon što se japanski brod udaljio. Punih deset sati u kompaniji nisu imali nikakvog kontakta s brodom, te su pretpostavljali da je u rukama pirata. To je i bila istina, ali samo kratko vrijeme, jer su odmah nakon prvih dojava jedan britanski i jedan američki ratni brod, koji sudjeluju u operaciji NATO-a Ocean Shield, krenuli prema lokaciji gdje se trebao nalaziti “Montecristo”. Posada se zatvorila u citadelu, a pirati su im odsjekli svaku komunikaciju s vanjskim svijetom. Nevjerojatno, presudnom se pokazala poruka u boci, koju su članovi posade bacili u more, a pronašli su je ratni brodovi NATO-a. U njoj je bilo napisano da je sva posada na sigurnom, što je značilo da pirati ne mogu do pomoraca i ratni brodovi mogu krenuti u akciju oslobađanja. U akciji su sudjelovali i helikopteri i čim su prvi vojnici stupili na palubu pirati su se predali bez ikakvog otpora. Zarobljeno je 11 pirata, svi članovi posade su neozlijeđeni, a talijanski brod mogao je nastaviti putovanje prema Vijetnamu. U 21. stoljeću, presudnom se pokazala poruka u boci. Eto, i to je moguće kad napadnu pirati.


Poginulo 10, ozlijeđeno 90 pomoraca


Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) na globalnoj razini tijekom 2010. godine registrirano je ukupno 489 piratskih napada na brodove, što predstavlja povećanje za oko 20 posto u odnosu na 2009. godinu. Tijekom 2009. i 2010. godine u piratskim napadima ubijeno je 10 pomoraca, a njih 90 je zadobilo tjelesne ozljede. U ovom trenutku samo od strane somalskih pirata po zadnjim procjenama oteta su 44 broda sa više od 720 članova posade. Prema dostupnim podacima nijedan brod s ukrcanom naoružanom pratnjom još nije otet.


Zapovjednik glavni, a zaštitari odgovorni?


Neke odredbe u prijedlogu zakona svakako su kontroverzne, pa se između ostalog navodi kako će privatni naoružani zaštitari moći upotrijebiti oružje u obrani posade, broda, tereta i druge imovine od predstojećeg piratskog napada ili oružane pljačke, ali se ne određuje precizno o kakvom je oružju riječ, automatskoj puški ili nečem drugom. Dodaje se kako će upotreba oružja biti moguća isključivo uz suglasnost zapovjednika broda, te samo u onoj mjeri koliko je potrebno za odbijanje napada. Dakle, kapetan će imati glavnu riječ, ali zakon i njega nastoji zaštititi, jer se navodi kako on ne odgovara za prekoračenje nužne obrane. Iz toga mogu proizaći i problemi, pogotovo ako se oružani sukob dogodi i netko u njemu nastrada, jer iz ovih formulacija može proizići dosta široko i komplicirano utvrđivanje odgovornosti za događanja na brodu prilikom upotrebe oružja.