Tko je škropija i natapa, ima nešto, tko nije – vraže išta!

Masline nisu opale onima tko je radio treće prskanje i upotrijebio fastag, jaki otrov koji se teško razgrađuje. Očigledno je nešto napalo stabla i oni koji su prskali još jednom su ih sačuvali, kaže Branko Marfat iz Ugljana

Nula! Što ćeš pisati o otočnom maslinarstvu kad ove godine nema ništa, tvrdo i praktično, tipično kaljski, opisao je ovu maslinarsku godinu na otocima upravitelj Poljoprivredne zadruga Maslina iz Kali Pero Kolega. Svrdlaš, vrućine, suša, nepoznati štetnici ili bolesti učinili su svoje. Otočni maslinici su opustošeni bilo da je riječ o Ugljanu, Pašmanu, Dugom otoku ili drugima. Urodi su smanjeni na ništavnih nekoliko posto u odnosu na lani. Dok gledaju prazna stabla maslina otočni maslinari se pitaju što je sve dovelo do nastale situacije i kako se ona može u budućnosti izbjeći.
Sa 11.500 na 500 kilograma
Jakov Pedišić s otoka Pašmana ima 1.000 stabala, od kojih održava dvije stotine. Ima vrhunski uređen maslinik u kojem na berbu maslina dolaze i turisti iz Slovenije. Ove godine od toga neće biti ništa.
– Lani sam ubrao 11,5 tona maslina. Grane su se lomile pod količinom uroda. Na stablu bismo znali ubrati i do 200 kilograma. Ove godine ako se nađe par stotina kila na svima bit će odlično. Teško mi je kad vidim ovo. S ovim maslinama su živjele generacije, za njih se mučilo, umiralo. Nama je najveći problem ove godine učinila suša. Tamo gdje su maslinici nema vode. Kada bismo nju imali, situacija bi bila sasvim drugačija jer se tada ne bi ovisilo o kiši, kaže Pedišić i dodaje:
– Ovogodišnja suša će ostaviti posljedice i na sljedećoj berbi. Maslina da bi dala plod treba rasti, a ove godine nije imala snage za to. Kako će stablo dati plod na staroj grani?
Fenomen koji se uočava na njegovim maslinama i drugim na Ugljanu i Pašmanu jest što su masline opale s vrha, a ostale pri dnu.
Ipak nisu na svim stablima opale masline. Istina takvi slučajevi su rijetki, ali u situaciji poput ove zaslužuju svu pažnju. Nju su dobili od ugljanskog maslinara i uljara Branka Marfata. Suša svakako jest problem. Problem je i svrdlaš, ali prema Marfatu nešto se treće dogodilo na otocima.
– Sezona je katastrofa. Nisam očekivao nešto ovako. Masline su mi bile rodile kao nikada i onda je sve opalo, kaže Marfat i nastavlja:
Nametnik ili majmunsko lice
– Što se dogodilo ovu godinu je čudo. Plodovi koji su izgledali zdravi padali su od vrha stabla prema doli. To je nelogično jer sokovi idu prema gore. Svrdlaš je napao masline i one su izbodene po bezbroj puta. To će sigurno utjecati na kvalitetu maslinovog ulja, ali od uboda svrdlaša plod ne opada. Ona ostaje kako vidim u mojim maslinama. Suša kod mene nije razlog jer imam sistem navodnjavanja u masliniku. Gledao sam je li moljac ušao u košticu, pa da je plod oslabio i zbog toga opao, ali njega nije bilo nigdje. Muči me i boli jer ne znam što se dogodilo. Masline nisu opale onima tko je radio treće prskanje i upotrijebio fastag, jaki otrov koji se teško razgrađuje. Očigledno je nešto napalo stabla i oni koji su prskali još jednom su ih sačuvali.
Ne upozoravaju samo otočni maslinari na čudne pojave u maslinama ove godine. Na njih su ukazivali i Briševljani. Tamošnji maslinar Ratko Romić misli kako se radi o bolesti majmunsko lice, a s njim se slaže i Marfat. Zbog ove fiziološke bolesti dolazi do povećanja opadanja plodova obično u trećoj dekadi srpnja i prvoj dekadi kolovoza. Istraživanjem je utvrđeno da se majmunsko lice plodova javlja uglavnom na crvenici, a manje ili nikako na smeđe karbonatnim tlima. Najviše istraživača pretpostavlja da bolest uvjetuje nedostatak bora.
Očigledno je da će struka u budućnosti imati posla na Ugljanu, ali i drugim dijelovima Zadarske županije kako bi istražila što se dogodilo ove godine. To je potrebno kako bi se smanjile štete koje imaju znatne ekonomske posljedice.
Voda u otocima
Dok se to ne riješi, otočani razmišljaju o vodi bez koje se ne može razgovarati o ozbiljnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Njeno dovođenje s otočnih obala u brda je skupo, ali zato ima podzemnih voda.
– Vode ima. Od Ždrelca do Tkona gdje god da pritisnete prstom ima vode. To je najvidljivije u Banju koji leži na vodi. Država bi otočanima trebala davati poticaj za izradu bušotina i crpljenje vode. Austro-Ugarska je na otocima radila velike gusterne kako bi ljudi imali vodu. Međutim očigledno je kako danas sa državne strane ne možemo očekivati pomoć i da se trebamo udružiti. Ova suša nas je stavila pred zid, kaže Gordan Marinović iz Ždrelca koji je i predsjednik Zadružnog saveza Zadarske županije.
Na tom tragu su i Prečani koji su pokušali nominirati neke projekte prema državi, ali do sada bez uspjeha. Znanstvenih osnova za krenuti u poragu za vodom ima. Uzduž sjevernih vrhova otoka Ugljana pruža se jaki primarni rasjed. Strukovne su procjene da se u neposrednom zaleđu ovoga uzdužnog rasjeda u debelo uslojenom vapnencu nalaze određene količine slatke podzemne vode. Dubina na kojoj se nalaze i količina očekivanih vodnih rezervi trebale bi se utvrditi programom i provedbom istražnih bušenja uzduž otoka Ugljana.
– Ovo nije prva godina da nema kiše. Prije tri godine Zadarska županija zbog suše je proglasila elementarnu nepogodu. Vidimo da se stvar više ne može prepuštati slučaju. Bušenje je jedino pravo rješenje za našu poljoprivredu jer se vodovod sigurno neće širiti iz mjesta na nenaseljena područja. Naravno da su tu u pitanju velika financijska sredstva, ali da bi se krenulo u obnovu poljoprivrede treba voda. Vjerujem kako bi država, županija, općine i poljoprivrednici mogli pronaći način da se ovaj projekt plasira na natječaje EU, kaže upraviteljica PZ Drobnica Mladenka Mašina.

Uljare u problemima

Loš urod maslina pred probleme će dovesti i uljare jer će pasti prihodi od prerade masline. Problem će predstavljati i što će biti puno maslinara s malim urodom, a mlinovi, s druge strane, troše isto struje prerađivali 100 ili 250-300 kilograma. Netko će trebati platiti račun, ili uljara ili maslinari. Jedno od rješenja jest da se maslinari ujedine i zajedno idu na mlin, ali već sada mnogi postavljaju pitanje kako znati čije će masline bolje platiti.

Nedostaje 259,2 litre kiše po četvornom metru

Podaci koji su dobili u Državnom hidrometeorološkom zavodu Zadar u stanici Zadar pokazuju da oborine za prvih devet mjeseci ove godine iznose 220,2 litre po metru četvornom, a prosjek je 479,4 litre.
Podaci za zadnja dva mjeseca su šokantni. Ukupne oborine u kolovozu iznosile su nula, a prosjek je pedeset litara, dok su u rujnu iznosile 19,9, a prosjek je 104 litre po metru četvornom.