U licu hrvatskoga predsjednika posjetitelji prepoznali Tita!?

Izložba radova akademskog kipara-restauratora Konstantina Kostova otvorena je sinoć u Gradskoj loži Narodnog muzeja Zadar. Povod je 50 godina od njegovog dolaska iz Bugarske u Hrvatsku, a izloženo je nekoliko instalacija, grafika i skulptura, među kojima i skulptura Franje Tuđmana na podivljalom konju, koja nedvojbeno licem podsjeća na Tita. Nedostaju čak i prepoznatljive Tuđmanove naočale, tako da su se nakon otvaranja u galeriji neki od uzvanika pitali je li to umjetniku bila i namjera – napraviti nešto, za ovdašnje prilike, još uvijek kontroverzno.
– Ne, nije mi to bila intencija, skulpturu sam napravio za natječaj za Tuđmanov spomenik u Kninu. Riječ je samo o projektu, dakle još uvijek nedovršenom radu, na kojem bih još radio da sam na natječaju prošao. No – nisam. Moja je ideja bila da predstavim Tuđmana kako jaše konja, kao svojevrsnu asocijacija na dramatične devedesete, kada je prvi hrvatski predsjednik “zajahao podivljalog konja povijesti”, no odbili su me s obrazloženjem da Tuđman nikada nije jahao konja, objašnjava Kostov.
Okupljene je u ime Narodnog muzeja pozdravila Lorena Peroš, kratko predstavivši umjetnika.
– Konstantin Kostov je rođen 1943. godine u Bugarskoj u obitelji liječnika. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sofiji, ali zbog aktualnih društvenih okolnosti nije mogao studirati, te 1966. godine dolazi u Zagreb, gdje je primljen na Akademiju likovnih umjetnosti – studij kiparstva. Diplomirao je 1970. godine u klasi prof. Valerija Michelija. Od 1978. godine stalno živi i djeluje u Zadru kao kipar i suradnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Izveo je niz značajnih kiparsko-restauratorskih zahvata na povijesnim objektima i crkvama, među ostalim kod obnove Palače Nassi, Kneževe palače, crkve sv. Marije, sv. Šime, sv. Krševana, sv. Mihovila, katedrale sv. Stošije, kupole liceja sv. Dimitrija, pročelju Muzeja antičkog stakla, te niz radova na zaštićenom povijesnom djelu Gradskog groblja. Posebno je istaknut rad na obnovi ratom oštećene kupole katedrale sv. Jakova u Šibeniku. Restauratorske poslove izvodio je i na katedrali u Senju, na crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Kosinju, i Sv. Mihovila u Lovincu, te na javnim objektima u Firenzi, Seekirchenu i Salzburgu. Samostalno je izlagao u Komiži, Zadru, Zagrebu, Grožnjanu, Dubrovniku, Firenzi, Padovi, Milanu, Beču, Sofiji, Eugenu i Chicagu (SAD), Tokyo i drugdje. Od 1996. do 2004. godine bio je predsjednik HADLU u Zadru. Osnivač je i predsjednik Umjetničke organizacije Jadertina registrirane pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske za programe Međunarodnih likovnih kolonija, koje provodi od 1996. godine na području Zadarske županije. Inicijator je i pokretač umjetničkih akcija SmećArt i Glagoljaška renesansa. Svojim angažmanom pridonio je suradnji između Zadra i bugarskog grada Veliko Trnovo, a za razvijanje kulturnih veza između Hrvatske i Bugarske odlikovan je ordenom bugarske vlade, informirala je okupljene Peroš.
Na otvaranju izložbe je nazočila i veleposlanica Bugarske Tanja Dimitrova, također se obrativši prisutnima s par prigodnih riječi, kao i sam umjetnik, koji im se svima, prije svega, zahvalio na dolasku.
Među skulpturama svoje su mjesto našli i neki poznati Zadrani poput Drage Herende i monsinjora Ivana Prenđe.